O jedinjenju po imenu homocistein se priča već godinama, (čak je 1976. g. objavljena studija o korelaciji između povišenog homocisteina i pojave koronarne bolesti), ali je interesantno to što je tek nedavno homocistein zaista i optužen za vodeći uzrok nastajanja srčanih i moždanih udara.

Dok su se dugo vremena vodile stručne polemike u vezi sa holesterolom i dok su rađene bezbrojne kliničke studije o razornom uticaju takozvanog lošeg holesterola (LDL), povišen homocistein je uzimao svoje mnogobrojne žrtve.

O ovom fenomenu smo porazgovarali sa Spec. dr. Anom Gifing.

Anaaa Homocistein razara vaše srce

Spec.dr.Ana Gifing

Zašto je homocistein opasan ?

Jednostavno rečeno, nakupljanje homocisteina pravi oštećenje krvnih sudova (pukotinu), a vremenom dolazi do pojave zapaljenskog procesa. Zapaljenje dalje dovodi do napada slobodnih radikala i oksidacije lošeg, odnosno LDL holesterola. Ovaj holesterol se lepi na oštećenom mestu, dovodeći do suženja krvnog suda – a ovo vodi ka infarktu miokarda ili moždanom udaru. Povišen pritisak je dodatni faktor rizika.

Na univerzitetu Bergen u Holandiji urađena je studija na 4,766 osoba starosnog doba od 65 do 67 godina i nakon početnog testiranja, naredne 4 godine je praćena stopa obolevanja i smrtnosti. Otkriveno je da samo 5% povećana vrednost homocisteina podiže stopu obolevanja  i smrtnosti za 50% od srčanog i/ili moždanog udara.

Koja je “dobra“ vrednost homocisteina?

Većina laboratorija daje referentne vrednosti sa gonjom granicom od 10 do 12 micro mola/litar, čak i 16 ili i 20 za osobe starije od 60 godina, ali britanski naučnik Patrick Holford striktno kaže – svaka vrednost preko 6, eventualno 7 micromola/litar je patološka.

Osim podataka o kardiovaskularnim obolenjima u porodici, osobe koje imaju predispozicije za homocisteinemiju (ili su već i razvili ne-genetski izazvano povećanja homocisteina) su: depresivni, oni sa nesanicom, osećajem stalnog umora, vegeterijanci, oni koji jedu svakog dana crveno meso, svi koji piju više od 3 jedinice alkoholnog pića, pušači, oni koji su često prehlađeni, oni koji piju više od 3 šolje kafe dnevno, kod kojih je smanjena koncentracija ili memorija, i koji imaju bolove u zglobovima ili mišićima.

Prema našim istraživanjima, ne mora biti ni jedan od gore navedenih primera. Jednostavno, nedostatak folne kiseline i vitamina iz B grupe jeste osnovni uzrok za povećanje faktora rizika (za srčani ili moždani udar)..

Kako rešiti problem ?

Kad imamo laboratorijski test, koji je u okviru patoloških vrednosti, određujemo suplementaciju pojedinih vitamina za srce i krvne sudove, pre svega vitamina B grupe i folne kiseline. U zavisnosti od toga kakvi su parametri, određuje se doza suplementa. Već za 15 do 20 dana dolazi do smanjivanja vrednosti homoisteina, a time i faktora rizika za moždani i srčani udar.

Naša studija u trajanju od šest godina je pokazala da je snižavanje vrednosti homocisteina signifikantno, odnosno ubedljivo dovelo do sprečavanja pojave kardiovaskularnih simptoma.

Pratili smo rezultate jedne grupe od 4,270 naših pacijenata sa primarno povišenim vrednostima homocisteina (vrednost preko 7,0 micromola/l), uz propisanu suplementaciju, svi su pacijenti ostvarili vrednost oko 4 do 5 micromola/l za kratko vreme (imali smo i prethodne vrednosti od 20, 40, 70 i daleko više).. Svih 4,270 pacijenata ima minimalnu vrednost homocisteina, povećanje energije, a jedino što svi zajedno nemaju – je – faktor rizika za nastanak infarkta ili moždanog udara!

Comments