Oduvek ste voleli crtane filmove Volta Diznija (Walt Disney)? Uvek vam se dopadala maštovita i nadrealna umetnost Salvadora Dalija (Salvador Dali)? A da li ste znali da su ova dva velika umetnika sarađivala? Njihov zajednički projekat je animirani film “Sudbina” (Destino) iz 1946. godine.

slika13 Kad je Dali sreo čika Diznija

Dosta pre svog dolaska u Ameriku, Dali je govorio kako bi voleo da upozna Volta Diznija i Alfreda Hičkoka (Alfred Hitchcock). Čak je, iako to ne može biti potvrđeno, u pismu 1937. godine napisao Bretonu (André Breton), ocu nadrealizma, kako je u stalnoj prepisci sa velikim američkim nadrealistima – Diznijem, Hičkokom i braćom Marks (the Marx Brothers).

slika23 Kad je Dali sreo čika Diznija

Dalijevo interesovanje za film bilo je veliko, i od rane mladosti gotovo svake nedelje posećivao je bioskop. Bio je aktivan i ispred i iza kamere, a verovatno najpoznatija jeste njegova saradnja sa Bunjuelom (Luis Bunuel) na
“Andaluzijskom psu” (Un Chien Andalou) i “Zlatnom dobu” (L’Age d’Or).

Konačno 1945. godine, Dali na jednoj večeri kod čuvenog holivudskog filmskog mogula upoznaje Volta Diznija. Ispostavilo se da imaju dosta toga zajedničkog, a na Dalijevu radost, i Dizni se divio njegovom radu. Vrlo brzo nastaje ideja o saradnji. Volt Dizni je bio poznat kao osoba koja podržava mlade umetnike i ume da prepozna kvalitet.

Krajem te iste 1945. godine, počela je saradnja Dalija sa Diznijevim studijom. Baza ove priče je balada koju je napisao meksički kompozitor, Armando Domingez (Armando Dominguez). Dizni je o ovom projektu govorio kao o maloj ljubavnoj priči Hronosa, starogrčkog boga vremena, zaljubljenog u jednu smrtnicu.

slika33 Kad je Dali sreo čika Diznija slika43 Kad je Dali sreo čika Diznija slika55 Kad je Dali sreo čika Diznija slika61 Kad je Dali sreo čika Diznija

Dizni za Dalijevog saradnika bira Džona Henča (John Hench), i posle osam meseci rada oni dolaze do izvanrednih rezultata. Njihovi radovi su postali toliko slični, da je do svoje smrti 2004. godine Henč bio jedina osoba koja je mogla da prepozna šta je čiji crtež.

Pa ipak, zbog teških posleratnih godina i sumnje da ovaj projekat može biti uspešan, odustaje se od objavljivanja ovog kratkog filma. Materijal je sačuvan i 1999. godine otkrio ga je nećak Volta Diznija, Roj E. Dizni (Roy E. Disney). Odlučeno je da ovaj film konačno zaživi i nastavljen je rad kako bi se posao priveo kraju. Kao pomoć su koristili dnevnike Dalijeve žene i muze Gale Dali (Gala Dali), ali i savete Džona Henča. Kako je Roj Dizni rekao, bilo je veoma teško sklopiti delove ovog filma jer nije postojao originalni scenario, ali baš uz pomoć savremene tehnologije, kojom bi Dali verovatno bio oduševljen, uspeli su da dočaraju davnu zamisao. Uspešnoj saradnji dvojice genija doprinela je sposobnost da sanjaju i dopuste unutrašnjem optimizmu da ispliva i stvori nešto veličanstveno što će i danas, više od 60 godina kasnije, i dalje očaravati publiku.

Godine 2003. godine “Sudbina” je konačno dočekala svoju premijeru na jednom festivalu u Francuskoj.

“Destino” možete pogledati ovde.


Iva Šapić je budući istoričar umetnosti. Nesuđeni Šerlok Holms II. Budući umetnik, krojač, kuvar, organizator venčanja i vlasnik cvećare i kafića – knjižare. Ili pisac. Ili turistički vodič. Ili profesionalni čitač knjiga. Ili sve to, ako poživi koji vek duže.

Comments