Prvi deo teksta možete pročitati ovde.

Danas cenzuru diktira Ted Tarner (Ted Turner), vlasnik Cartoon Networka, kanala Boomerang, kao i celokupne kolekcije klasičnih Warner Bros crtaća, uključujući celokupnu kolekciju “Duška Dugouška” (Bugs Bunny). Izbacuje se rizičan humor – rasističke šale, reference na seks, alkohol, nasilje ili se crtaći skraćuju proizvoljno, bez jasnih pravila, da bi se ostavio prostor za reklame.

tri Šefe, koji ti je *****? (2. deo)

Čovek koji danas diktira cenzuru vlasnik je Cartoon Networka, Boomeranga i kolekcije klasičnih Warner Bros crtaća

“Tom i Džeri” (Tom and Jerry), MGM serijal Vilijama Hane (William Hanna) i Džozefa Barbere (Joseph Barbera), nije smatran politički korektnim i to ne samo zbog eksplicitnog nasilja, koje se najčešće cenzuriše.

Kada su “Tom i Džeri” bili prikazani na CBS televiziji, šezdesetih, cenzori su tražili od Vornera da Tomova vlasnica bude belkinja, da navodno crtani ne bi bio uvredljiv.

Epizoda “His Mouse Friday” se često zabranjuje za prikazivanje zbog stereotipnog prikazivanja kanibala. Cartoon je izbacio i scene poput one kada Tom beži iz perionice i izgleda kao indijanski poglavica ili onu kada rerna eksplodira i zacrni Džerijevu facu, uz obrazloženje da je sadržaj rasistički.

četiri Šefe, koji ti je *****? (2. deo)

Šezdesetih su cenzori zahtevali da Tomova vlasnica bude belkinja

Tu nije kraj listi. “Brzi Gonzales” (Speedy Gonzales) je skinut sa Cartoona zbog stereotipnog prikazivanja Meksikanaca kao lenjih ženskaroša koji mnogo piju. Međutim, kampanje fanova su omogućile vraćanje crtaća o Brzom Gonzalesu na male ekrane 2002. godine.

Problematičan mornar, koji ne vadi lulu iz usta, ulazi u tuče, “Mornar Popaj” (Popeye the Sailor), smatran je za loš dečiji uzor i ne prikazuje se na američkoj televiziji.

U novijoj istoriji, makaze američkih cenzora nastavljaju sa radom. Osamdesetih godina, prve anime prikazivane u Americi su prilagođene američkoj publici; pored sinhronizacije, cenzurisano je nasilje, smrt glavnih likova, seksualne reference, prilagođavaju se deci, koju smatraju za ciljnu grupu anima.

pet Šefe, koji ti je *****? (2. deo)

Čak su i prve anime prikazivane u SAD prilagođavane mladim Amerikancima

Noviji američki animirani serijali pokušavaju da izvade stvar – “Svrabiša i Češko” (The Itchy and Scratchy), likovi iz Simpsonovih, parodija su na “Tom i Džerija” i na odnos cenzora prema ovom crtaću.

Takođe, autori neprevaziđene animirane satire, “Saut parka” (South Park), Met Stoun (Matt Stone) i Trej Parker (Trey Parker) u epizodi “Rat crtaća” (Cartoon Wars) direktno se obraćaju svojoj stanici Comedy Central da preispitaju svoj stav prema cenzuri.

Trend animiranih filmova za odrasle se nastavlja sa prvim animiranim rijaliti šouom, “Nacrtani zajedno” (Drawn Together) iz 2004. godine, autora Dejva Džesera (Dave Jeser) i Meta Silverstajna (Matt Silverstein). Serija sa osam glavnih likova – parodija na različite crtane junake, koji žive u kući u stilu Velikog brata, poigrava se tabuima – od abortusa, silovanja, incesta, nekrofilije, homofobije, rasizma, terorizma i naglašava da to što je film rađen u animiranoj tehnici, ne znači da je on isključivo za decu.

šest Šefe, koji ti je *****? (2. deo)

Cenzura crtanih filmova je pravi primer licemerja američkog društva

Politička korektnost u Americi ide do apsurda. Cenzuru crtaća bojkotuju fanovi smatrajući da pravi način za obračunavanje sa problematičnim sadržajem nije cenzura i da se time utiče na umetničku vrednost dela. Ne uzima se u obzir činjenica da su karikatura i fizički humor mehanizmi u crtaćima, da su nasilne scene stvorene sa namerom da zabave, a ne da uvrede. Srećom na internetu se mogu naći originalne verzije većine klasičnih crtaća.

Princip dvostrukih standarda odaje pogrešnu sliku o ljudskoj istoriji, koja time postaje svet bele populacije u kome Crvenkapa nikad ne odraste, Tom i Džeri su najbolji prijatelji, Kojot dobričina, Gica Prasić na dijeti, petao Sofronije džentlmen, mačak Silvester očinska figura za primer, Duško Dugouško naivac. Makazama iseckana, dosadna slika sveta. Sa jednim velikim piiiip.


Ana Ivanović je dramaturg, sa višegodišnjim iskustvom pisanja za film, radio, televiziju, internet.  U ličnoj karti piše: “lenji hedonista dok radi deset stvari istovremeno”. U CV-ju: “hoće da smišlja filmske špice”. Trenutni gmail status: “tu smo đe smo”. U slobodno vreme, kad ga manjka, odvoza bajsom krug oko Ade, a kada ga je previše odgleda celu sezonu serije “Arrested Development”.

Comments