Posthumanizam se javlja kao vjera u umjetno poboljšanu evoluciju, koja se temelji na ontološkoj promjeni, ne samo prirode ljudskih društava, već i samih ljudskih tijela.
U savremenim teorijskim pristupima posthumanizam se kao teorijski pojam razvija unutar strukturalizma i poststrukturalizma, gdje se humanizam odbacuje kao filozofska iluzija, a suvereni subjekt zamjenjuje sistemnom tehnologijom.
U opštem smislu posthumanizam otvara četvrti veliki preokret u shvaćanju pojedinca u kontekstu moderniteta. Pojedinac se prvo promatrao kao subjekt razuma – Dekart (Rene Descartes), zatim želja – Frojd (Sigmund Freud) i DNA – Votson i Krik (James Watson, Francis Crick), a sada se promatra kao objekt tehnološkog dizajna, nastao spajanjem informacije i biotehnologije. Jedan od poznatijih zagovornika transhumanizma jest i australski konceptualni umjetnik Stelark (Stelarc), koji ističe kako je ljudsko tijelo zastarjela kategorija.
Tijelo ne predstavlja efikasnu i dugovječnu strukturu, stoga više nije smisleno promatrati tijelo kao središte psihičkog i društvenog, već prije kao strukturu za nadgledanje i modificiranje. Za Stelarka, tehnološko koloniziranje tijela predstavlja kraj evolucije. Primjena biotehnologije otvara mogućnosti ukidanja rađanja (izvantjelesna oplodnja i njega fetusa) i smrti (zamjena dotrajalih dijelova tijela). S obzirom na sve nepovoljnije životne uslove u prirodi, da bi se prilagodilo tijelo mora postati besmrtno. Tako utopijski snovi postaju poslijeevolucijski imperativi, bez straha od Frankenštajna (Frankenstein).
Ove fotografije su kritički prikaz prisustva posthumanizma u modernom društvu. Posthumanističko razmišljanje je najviše prisutno u modnoj i filmskoj industriji. Ali u modnoj industriji intelektualna svojina nije prinudna kao u filmskoj. Moda je termin koji označava popularne stilove u raznim sferama ljudskih aktivnosti i razmišljanja, u bilo koje vrijeme u istoriji. Stilovi se mogu mijenjati brzo i u današnjici se pod terminom moda označava posljednja verzija stila u nekoj oblasti. Modne promjene u raznim oblastima mogu dovesti i do promjene kulture u cijelosti. U modernom dobu ljudi nastoje da se vizuelno transformišu u cilju ostvarivanja ličnih interesa i imaginarnih ciljeva.
Vizuelne transformacije jedne individue koja je odgovorna za vlastiti outfit daju joj superioran osjećaj posebnosti i uzvišenosti. Da li je to vizionarstvo ili samo obična dnevna doza kreativnosti, ne bih znao ocijeniti. Ali je sasvim sigurno da poriv za takvu vrstu ekspresije potiče od intelektualne potrage o nečemu nadrealnom ili nedoživljenom. Taj psihički fenomen je najveći pokretač ljudske inspiracije.
Šminka kao inspiracija
Igra boja
Moda i umetnost
Jaka šminka na fotografiji izgleda sjajno
Magična crna
Ispred objektiva umjetnika
Fotografije i stajling: Bojan Janjić
Šminka i frizura: Olivera Maksimović
Modeli: Sanja Paleksić, Jovana Dušanić, Dejana Kasapović
Bojan Janjić ima 23 godine i apsolvent je akademije umjetnosti na smijeru grafički dizajn. Živi i radi u Tesliću kao slobodni umjetnik. Bavi se različitim granama umjetnosti, počevši od grafičkog dizajna, ilustracije, tipografije, filma, web dizajna ali najviše je privržen fotografiji. Trenutno sprema diplomski rad na temu „Posthumanizam“ kroz koji nastoji da spoji dva smijera fotografije, a to su modna i konceptualna fotografija.
