Danas više retko ko nije meteoropata – svi se slažu da promene godišnjih doba, kao i neprimerene temperature (toplota i hladnoća) u neuobičajeno vreme, odnosno, evidentnte klimatske promene, utiču na nas. Na raspoloženje, ali i na nivo energije, na našu volju i motivaciju. Prelazna godišnja doba, koja ponekad zaista i liče na ono što pamtimo iz detinjstva, proleće i jesen, ukoliko nam ne donesu preteranu vrućinu ili produženu i preuranjenu hladnoću, donose nam depresivno raspoloženje.

Prvo što primetiš je kako ti je svakog jutra sve teže da napustiš toplu postelju i da se spremiš za početak dana. A zatim, kad odeš među ljude, shvataš da se i ostali žale da se osećaju slično kao ti. Dnevno te po nekoliko puta uhvati “kriza” i čini ti se da bi mogla da spavaš bilo gde, u bilo kakvim uslovima i jedva čekaš trenutak da završiš dan i strpaš se u krevet. A onda, sledećeg jutra isto – iako uopšte nisi kasno legla i trebalo bi da si se naspavala, opet ti je teško da ustaneš, teško ti je da se rasaniš i čitavog dana si umorna.

Osim stalnog umora i manjka energije i entuzijazma za bilo kakve poduhvate, primećuješ i da ti je apetit pojačanumorna si i gladna i uplašena da ćeš se nagojiti, jer samo spavaš i jedeš. Osećaš se kao medved koji pokušava da utone u zimski san, a svi ga u tome ometaju. A kako dani postaju hladni i jesen prerasta u zimu, simptomi tog umora su sve jači.

Comments