Preterana kontrola može stvoriti velike prepreke i probleme u vašim vezama i odnosima. Ljudi koje okolina doživljava kao preterano kontrolišuće, često ne shvataju da njihovo ponašanje doprinosi stvaranju problema i ne znaju kako da naprave promene – i šta je, uopšte, to što treba da menjaju.

U suštini, imati sposobnost visoke samokontrole uopšte nije loše – to znači da vam je važno šta se dešava i da ozbiljno pristupate životu i odnosima. Međutim, potrebno je da sagledate oblasti svog života u kojima vaša preterana kontrola izaziva probleme, da biste negovali skladnije i zdravije odnose.

Kako da znate da li je preterana kontrola vaš problem

Ako niste sigurni da li je preterana kontrola nešto što bi trebalo da razmotrite i prilagodite kod sebe, razmislite o nekim ključnim pitanjima.

Da li vam prijatelji i porodica govore da ste perfekcionista (ili ste svesni da jeste), da li je vaš modalitet razmišljanja i akcije „sve ili ništa“, da li često imate (i iznosite) ideje kako stvari treba da se odvijaju i kako drugi treba da se ponašaju? Takođe, razmislite o tome da li vas bliske osobe upozoravaju da ste suviše strogi (prema drugima, ali i prema sebi), da li osećate da zadatke morate rešavati hitno i efikasno, da li vam je teško da spustite gard?

Nemojte shvatiti pozitivne odgovore kao dijagnozu, preterana kontrola nije mentalno stanje, ali jeste ponašanje koje se može isprečiti harmoničnim međuljudskim odnosima i romantičnim vezama. Ako ste toga svesni, možete nešto da preduzmete, kako biste poboljšali svoje odnose.

Pročitajte i ovo: Da li ste control freak? Ovo su načini da prepoznate i prevaziđete preteranu kontrolu

Kako se preterana kontrola ogleda u vezi

Teško je ispuniti očekivanja nekoga ko ima perfekcionističke standarde, naročito ako druga osoba uopšte ne teži savršenstvu i ne opterećuje se detaljima. Ako ste control freak, opušteno ponašanje partnera će vas često frustrirati i nervirati. To mogu biti male stvari, koje vama idu na živce i zbog kojih kritikujete partnera – način na koji jede ili govori, kako postavlja sto i pere sudove. Te sitnice mogu delovati sasvim nevažno i vašem partneru i većini drugih, kojima se možete požaliti, ali vama unose haotičnu energiju u život i kvare vam odnose. Takođe, vi možete osećati da su vaša očekivanja da se partner poboljša u tim malim i običnim stvarima sasvim razumna, dok partner može osećati da ga gnjavite, da mu ne date prostora da diše, da ga kritikujete i stresirate zbog „gluposti“.

Zaista, možete stalno biti partneru „za vratom“ zbog načina na koji pere i odlaže posuđe i preuzimati na sebe taj posao, uz osećanje ogorčenja što vi morate sve da radite, da bi bilo urađeno „kako treba“. Preuzimajući poslove koje partner ne radi „kako treba“ možete osećati olakšanje, jer ste preuzeli kontrolu i sada ste sigurni da je posao „pravilno“ urađen, ali ogorčenje i ljutnja ostaju u vama. I dalje ne shvatate zašto partner ne može da sledi jednostavna uputstva i gomilate negativna osećanja prema njegovoj opuštenosti.

Drugi primer ispoljavanja preterane kontrole, koja se pojavljuje kao prepreka u odnosu je kada partneru asistirate u svemu, a da to nije tražio. Priskočićete da smanjite temperaturu ringle dok partner kuva, ili ćete mu se mešati dok vam nešto sređuje na računaru, smatrajući da su vaši potezi savršeno opravdani, jer vi samo želite da poboljšate njegov rad. Možda uopšte ne primećujete kako se taj obrazac ponašanja ponavlja i kako ste skloni da korigujete i popravljate gotovo sve što on radi. Najveće su šanse da partner neće imati strpljenja za vaše intervencije, jer će osećati da vi mislite da je nesposoban i da ništa ne ume da uradi dobro i da će se pobuniti i prestati da se trudi i da pokušava da ispuni vaše standarde.

Ako vam ove scene deluju poznato, pokušajte da sledeći put prepoznate svoje obrasce kontrolišućeg ponašanja i da ih promenite svesno i namerno.

Kako upravljati preterano kontrolišućim ponašanjem

Vežbajte direktnu i nekritičku komunikaciju, opisujući svoja osećanja, a ne ponašanje, akcije i osobine svog partnera („kad ne staviš sudove na njihovo mesto, osećam se frustrirano i nervozno“). Usredsredite se na potrebe koje želite da ispunite, umesto na opisivanje onog što vam se ne sviđa („imam potrebu za redom i strukturom i kada je ona narušena osećam se nesigurno i necenjeno“). Iznošenje svojih osećanja i potreba smanjiće partnerovu defanzivnost. Takođe, važno je da slušate šta on ima da kaže i da uvažite njeogve potreba i osećanja, bez slaganja ili neslaganja.

Zapitajte se da li očekujete da se vaš partner pomaša i razmišlja na isti način kao vi? Da li ga stalno korigujete, jer verujete da mu pomažete da se usavrši? Da li je vaš način razmišljanja i delovanja savršen – jedini ispravan i „kako treba“? Zašto mislite da je vaše gledište jedino ispravno?

Preuzmite odgovornost za svoje preterano kontrolisane misli i postupke, tako što ćete reći partneru da prepoznajte to ponašanje i da ćete se potruditi da ga umanjite.

Zatim upotrebite logiku i zdrav razum i razmislite o suštini – da li je za vaš odnos važnije da partner nauči da postupa sa posuđem tačno kao i vi, ili je važnije da mu pokažete da ga poštujete i volite? Mora vam biti jasno da prigovaranjem, asistiranjem i stalnim sitnim korekcijama uopšte ne šaljete partneru poruku da ga cenite i volite, iako mu to možda govorite.

Ako vaša preterana kontorla ozbiljno ugrožava vaš odnos i ne uspevate da je umanjite, razmislite o odlasku kod teraputa, koji će vam pomoći da bolje razumete svoje obrasce ponašanja i njihovo poreklo, da se dublje povežete sa sobom i da bolje i efikasnije komunicirate sa partnerom o međusobnim svojim osećanjima i potrebama u vezi.

Pročitajte i ovo: Koji je vaš (i partnerov) stil rešavanja sukoba?

Naslovna fotografija: instagram.com/lilliegracep

Brankica Milošević

Comments