Trinaesti put za redom jedna majska subota držaće budnom celu Srbiju! Ovogodišnja Noć muzeja održaće se u subotu 21. maja 2016. u skladu sa datumom koju je odredila Evropska Noć muzeja, sa sedištem u Parizu.

Trinaest mnogima nije omiljeni broj, ali ovogodišnja Noć muzeja uhvatiće se u koštac sa njegovim (ne)slavnim nasleđem kroz mnogobrojne sadržaje koji će publici izmamiti dobro raspoloženje pokazujući da su kultura, znanje i smeh najbolji saveznici u borbi protiv sujeverja. Kao i svake godine Noć muzeja će otvarati nove prostore za publiku, otkriti neotkriveno i ispričati dosad neispričane priče o ljudima, događajima i arhitekturi našeg grada. Zato svim posetiocima poručujemo da dobro otvore oči u noći, 21. maja 2016.

U okviru Noći muzeja deluje Programski savet koji ove godine čine arhitekta i akademik Brana Mitrović, reditelj i gl. i od. urednik Kulturno-umetničkog programa RTS-a Nebojša Bradić, vajar prof. Mrđan Bajić, istoričarka umetnosti prof. dr Lidija Merenik i istoričar Milan Tlačinac. Savet je usvojio koncept i odredio akcente ovogodišnje manifestacije.

NM2016 Landscape sm 1 Istaknuti umetnici i akademici o Noći muzeja

Naš cenjeni arhitekta i akademik, Brana Mitrović skreće pažnju na vrednosti manifestacija kao što je Noć muzeja: „Manifestacija Noć muzeja je kroz proteklih 12. godina uvela novi pristup muzejskom i kulturnom nasleđu Srbije, a pre svega Beograda. Reke ljudi pred beogradskim muzejima i galerijama, biserima beogradske arhitekture i vrednim arhitektonskim delima nas ubeđuju u neophodnost ove manifestacije i veliku sklonost posetilaca ka prezentovanju kulturnog nasleđa na moderan način. Noć muzeja nas uverava da Beograd voli svoje muzeje i galerije i da zaslužuje osavremenjene muzejske postavke i novi pristup posetiocima.“

Vajar prof. Mrđan Bajić istakao je da je Noć muzeja jedna od retko uspešnih akcija i da publici nudi dobar edukativni provod.

“Iz mnogobrojnih razloga: nedostatak programa usled manjka sredstava ili manjka kreativnosti, zbog zatvorenosti, zastarelosti i neopremljenosti izlagačkih prostora, generalno i ovde, zamiru izložbene aktivnosti osuđene na vidljivost gotovo isključivo profesionalne publike. A široka publika? Ko brine o njoj, ko intrigira, obrazuje i formira publiku kakvu imamo u oblasti filma, pozorišta i muzike. Treba li nam publika u redovima pred izložbama, kao pred Sajmom knjiga ili biletarnicama Fest, Exita ili Arene. Ako nam to treba onda na tome mora da se radi.” – izjavio je profesor Bajić i nastavio: “Noć muzeja i dalje ostaje jedna od retkih uspešnih akcija, ili jedina, koja jasno i atraktivno konstituiše «izložbe događaje», aktivnosti koji okupljaju i mame publiku, nudeći joj ne samo dobre programe, nego i šarm premijere, zajedničkog okupljanja, čekanje u redu sa saznajnim namerama, istraživačke šetnje po slobodnom izboru koje su istovremeno i izlazak u grad i dobar edukativni provod.”

Comments