Raditi na sebi znači menjati sebe, uvesti u praksu navike i ponašanja koja ti nisu sasvim bliska ili su potpuno nova, a to zahteva rešenost, disciplinu i istrajnost. Svaka promena je mučna i neprijatna, a čak i kad vidiš da se stvri kod tebe menjaju na bolje i kad time budeš ohrabrena, dešavaće ti se sabotaže i padovi, jer se stari obrasci u tebi bore za opstanak i ne dozvoljavaju da jednostavno budu obrisani. Postajanje najbolje verzije sebe često je daleko od prijatnog, ali to je proces koji se dugoročno potpuno isplati i u koji svako treba svesno da uđe. U suprotnom, promene ipak dolaze i primoravaju nas da im se prilagođavamo, a ako mi nismo hteli da napravimo izbor da radimo na sebi, onda ćemo svakako morati da se pozabavimo svojim bolestima i labilnostima. Ponekad su one deo procesa pozitivnih promena, a ponekad danak našem opiranju da se menjamo. Stručnjaci savetuju da poradimo na ovim stvarima i ponašanjima, kako bismo postigli pozitivne promene uz što manje neprijatnosti.

Praktikuj iskrenost

Ako si navikla da prećutkuješ stvari, da kriješ svoja osećanja i da nikada ne budeš sasvim opuštena i iskrena, jer si tako vaspitana (možda se iskrenost u tvojoj porodici kažnjavala i izazivala svađe i drame koje želiš po svaku cenu da izbegneš), ili se bojiš da nekog ne uvrediš, ili misliš da ćeš biti pogrešno shvaćena, iskrenost će biti veliki i težak izazov za tebe. Najpre je potrebno da budeš iskrena sa samom sobom, da budeš svesna svojih motiva, želja i načina, jer to je jedini način da znaš šta hoćeš. A kad znaš šta hoćeš, biće lakše okušati iskrenost prema drugima, koja se uglavnom sastoji u tome da rado prihvataš ono što ti prija i što ti odgovoara i da odbijaš ono što ne želiš. Praktikujući iskrenost, naučićeš da to činiš smireno i otvoreno, bez čekanja da se sakupi naboj koji će te naterati da reguješ (i ispadneš gruba i netaktična, navalentna ili naporna). Pomoći će zapisivanje svojih osećanja, vođenje neke vrste dnevnika emotivnog stanja, želja i odbojnosti, simpatija i antipatija, strahova i težnji.

Ne uzimaj stvari zdravo za gotovo i ne zaključuj unapred

Posmatraj i preispituj ono što vidiš i čuješ. Pokušaj da pronikneš ispod površine. Možda je neko grub i odbojan, jer ima neke lične probleme zbog kojih je ljut na ceo svet, a ne zato što je zao i želi da te povredi. Možda neko pristaje na tvoje predloge i deluje kao da te podržava, dok uopšte ne namerava da ti pruži podršku, jer ima sopstvene planove i ciljeve, suprotne tvojima. Ponekad su ljudi baš onako otvoreni i pristupačni kao što izgledaju da jesu, a ponekad se kriju iza maske ljubaznosti i srdačnosti, baš kao što su ponekad vrlo kvalitetne osobe, iako se ponašaju odbojno, neprijatno i kritički (i kao što su ponekad baš takvi baksuzi, kakvim ih svi smatraju). Zato ne žuri sa zaključcima i ne shvataj tuđe ponašanje lično, nego se potrudi da vidiš, saznaš i shvatiš i njihovu drugu, neispoljenu stranu. Na isti način posmatraj i sebe – koliko si onakva kakvom se predstavljaš?

Comments