Ponekad su uzroci umora jasni – niste dobro spavali protekle noći i naravno da vam nedostaje energija. Ali ponekad se iscrpljenost produžava bez očiglednog uzroka. A čini se i da se svi oko vas osećaju umorno i nemaju uvek objašnjenje. Možda smo preopterećeni načinom života, svakodnevnim brigama, očekivanjima, nezadovoljstvom.

Uzroci umora nisu uvek neka zdravstvena stanja – umor je simptom i telo pokušava nešto da nam kaže. I dok je ponekad potrebno da pronađemo koja vrsta odmora nam je potrebna, korisno je da razmotrimo uobičajene razloge za stalnu iscrpljenost.

Najčešći uzroci umora – donosimo spisak:

Ne spavate dovoljno

Nedostatak sna je verovatno najočigledniji i najčešći razlog zašto se osećamo iscrpljeno. Možda vam se čini da spavate dovoljno, jer provodite u krevetu osam sati. Ali možda vaš san nije kvalitetan, isprekidan je čestim buđenjem, ili vam treba puno vremena da zaspite i jednostavno nemate punih osam sati sna. Osim toga, potrebe za snom su individualne i možda vam treba više od osam sati sna, iako vi smatrate da je šest do sedam sati sasvim dovoljno.

Da biste ustanovili zdravije obrasce spavanja potrebno je da znate šta vas drži budnim ili šta vam ometa san. A kad znate uzrok, onda možete da se pozabavite njegovim rešavanjem – bilo da se radi o pravoj temperaturi, prigušivanju svetlosti ili isključivanju telefona.

snapins ai 3594682831272634810 min Najčešći razlozi zbog kojih se stalno osećate umorno

instagram.com/irinalesnichok

Nedostaje vam energija

Nedostatak energije se razlikuje od osećanja umora ili pospanosti. Umor prestaje kada se odmorite, ali ako nemate dovoljno energije, odmor ne pomaže. To se ponekad manifestuje kao osećaj da „što više spavate, sve vam se više spava“ – što su mnogi ljudi iskusili i opisali baš tim rečima.

Nadoknađivanje energije je bukvalno kao punjenje baterije – morate se priključiti na ono što vas obnavlja i oživljava. Ovde se preporučuje meditaicija, boravak u prirodi, udaljavanje od ekrana, disanje, energetske vežbe, hobiji, umetničke aktivnosti. Eksperimentišite da biste pronašli ono što vas regeneriše i onda to praktikujte, čak i ako osećate da nemate ni volje, ni raspoloženja za bilo kakvu aktivnost. Probajte, naravno, i sa potpunom neaktivnošću. Možda vam nedostaje da lenčarite, sanjarite i ugađate sebi – i ako osećate da vam to obnavlja energiju, prevaziđite uverenje da uvek morate biti vredni i produktivni i dajte sebi oduška.

Zdravstvena stanja kao uzroci umora

Uzroci umora i pospanosti mogu biti neka osnovna zdravstvena stanja. Zapravo, umor može biti prateći simptom brojnih zdravstvenih poremećaja – od nedostatka vitamina, preko anemije, do problema sa štitnom žlezdom i dijabetesa.

Ako se osećaj iscrpljenosti pojavi niotkuda ili se ne poboljšava odmorom, tada bi trebalo da posetite lekara. Bilo da je u pitanju nedijagnostikovano stanje ili rezultat faktora načina života koji bi mogli da se prilagode, lekar vam može pomoći.

Najčešću uzroci umora uključuju produženi stres

Stres i preopterećenost koji traju i produžavaju se dok ne postanu način života, takođe su najčešću uzroci umora, od koga svi patimo u nekim periodima života. Organizam koji je pod stresom proizvodi više hormona kortizola, koji je koristan za podsticanje akcije. Ali zato onemogućava da se opustite i da se odmorite, a najverovatnije i remeti san.

Stres stoga može dovesti do stanja hiperuzbuđenja u kome su vaš mozak i telo budniji nego obično. Treba vam duže da zaspite, a pošto je san lakši, veća je verovatnoća da će vas nešto probuditi više puta tokom noći.

Takođe je vredno napomenuti da stres može dovesti do loših navika, kao što je manje kretanja, oslanjanje na alkohol za opuštanje, rad do kasno ili dugo dremanje radi oporavka.

Ponekad je moguće nositi se sa stresom rešavanjem izvora stresa, ali vrlo često stres nije moguće izbeći. Ono što možete učiniti jeste da naučite alate za smanjenje nivoa kortizola – a to su iste one koje vas pune energijom, bilo da su u pitanju prakse svesnosti, joga, vođenje dnevnika ili hobiji i umetnost.

Uslovi za spavanje nisu sjajni

Udobno okruženje za spavanje je ključno za kvalitetan san. Dakle, ako imate problema sa zaspavanjem ili održavanjem sna, to može biti zato što su vaši uslovi za spavanje neoptimalni. Uredna spavaća soba koja nije previše svetla ili previše bučna je ključna – kao i udoban krevet.

Razmislite o novom dušeku ako vam je krevet neudoban. Ili ako na vas utiču svetlost i buka, maska za oči ili čepići za uši mogu efikasno blokirati spoljašnje faktore i pomoći vam da se odmorite. Pokušajte da spavate u hladnijem prostoru. Bilo da ostavljate otvoren prozor ili uključujete klimu ili ventilator, to može pomoći održavanju niže telesne temperature, koja se javlja kad zaspimo.

Depresija kao uzrok umora

Visoko funkcionalna ili maskirana depresija može biti praćena umorom i ostajati skrivena, dok istražujete sve moguće uzroke iscrpljenosti i pada energije. Ali mentalna zdravstvena stanja se ne mogu otkriti analizom krvi i drugim lekarskim pregledima.

Simptomi depresije mogu biti veoma različiti od osobe do osobe. Ali kao opšte pravilo, ako ste depresivni, skloni ste da se osećate beznadežno, ili otupelo. Možete iskusiti gubitak interesovanja za stvari koje su vas ranije činile srećnim. Vredi napomenuti da postoji i nekoliko fizičkih simptoma, uključujući gubitak energije i poremećen san.

Depresija se može lečiti terapijama razgovorom i/ili lekovima. Ako mislite da uzroci umora možda leže u vašom psihičkom stanju, ne oklevajte da potražite savet i podršku koja vam je potrebna.

Hormonski uzroci umora

Umor takođe može biti uzrokovan fluktuacijama hormona, bilo da se radi o određenoj fazi ciklusa, PMS-u, perimenopauzi ili menopauzi. Ali ne radi se samo o polnim hormonima.

Regulacija niza hormona kao što su kortizol, estrogen i progesteron, hormoni gladi (kao što su insulin, leptin i grelin), melatonin, hormoni štitne žlezde i hormoni rasta, zavisi od mnogih faktora, među kojima je zdrav san jedan od najvažnijih. Hormon melatonin reguliše više bioloških i fizioloških funkcija, uključujući naš cirkadijalni ritam, a loš san može uticati na njegovu funkciju.

Progesteron – polni hormon koji pomaže kod spavanja – obično je nizak pre menstruacije, može varirati u perimenopauzi i često je nizak u menopauzi. Žene koje koriste hormonsku terapiju sa progesteronom, često otkrivaju da im to poboljšava san.

Boljem snu mogu doprineti suplementi kao što su magnezijum, magnezijum citrat ili magnezijum glicinat. Oni mi pomažu da brže zaspite duže spavate i smanjite broj buđenja tokom noći. Od prirodnih sredstava, ističe se ašvaganda, kao adaptogen koji pomaže telu da se bolje prilagodi stresu i reguliše hormone stresa, pomažući vam da se osećate mirnije.

Pročitajte i ovo: Male promene za brzo podizanje energije, koje možete da uvedete na početku nedelje

Naslovna fotografija: instagram.com/irinalesnichok

Brankica Milošević