Savremena tehnologija nam je olakšala komunikaciju – ali je i promenila njen ritam. Nekad smo čekali veče ili vikend da bismo se čuli, danas poruku šaljemo usput, između dve obaveze. I baš zato što je život brz, telefonski poziv nam sve češće deluje kao “previše”: traži prisustvo, reakciju u realnom vremenu i energiju koju mislimo da nemamo. A ipak, glas – ton, smeh, pauze – često napravi ono što poruke ne mogu: vrati osećaj bliskosti i smiri nervni sistem. Zato je realno zapitati se: zašto izbegavamo telefonske pozive, i šta propuštamo kad sve svedemo na dopisivanje?

Ni slanje poruka nije uvek jednostavno: Stvari kojih treba da budete svesni kad šaljete poruke novom dečku

Zašto često izbegavamo telefonske pozive

Život je brz i zauzet i niko nema vremena da posveti punu pažnju telefonskom razgovoru. A ljudski mozak je programiran da štedi energiju, što čini otvorenu prirodu telefonskog poziva u realnom vremenu, zahtevnijom od poruke.

Bez obzira na to koliko emotikona stavljate, tekstualni razgovori dele vašu pažnju i uklanjaju iz komunikacije ono živo i verbalno. Dok ton, ritam i smeh tokom telefonskog razgovora podstiču istinsku povezanost sa drugom osobom.

Smirujući efekat razgovora, takođe ne treba zanemariti – dok slušate glas osobe kojoj verujete, smanjuje se nivo kortizola. Dakle, prisne razmene u telefonskom razgovoru dugoročno podržavaju kardiovaskularno i imunološko zdravlje.

Nasuprot tome, dok čekamo poruke, anksioznost često raste. Pitamo se da li je naša poruka delovala hladno, ili zašto neko ne odgovara. Ipak, i dalje se radije i češće dopisujemo, nego da nekoga pozovemo.

Deluje kao opterećivanje druge osobe

Kada imate loš dan, veća je verovatnoća da ćete imati i spiralu negativnih misli. Glas u vašoj glavi će vam sugerisati da su svi zauzeti i da nikoga ne treba da opterećujete svojim problemima. To je uglavnom razlog zbog koga se ljudi povlače u sebe kada se ne osećaju dobro. Ne žele da opterećuju prijatelje i porodicu i da im se nameću. Međutim, mnogi imaju potrebu da procesuiraju svoja osećanja i stanja, pre nego što se povere bliskim osobama. Zato treba razlikovati svoju potrebu za povlačenjem od obrasca po kome verujete da niko nema vremena za vas.

zasto izbegavamo telefonske pozive 3 1 Zašto nam je lakše da pišemo nego da pozovemo (a nije isto)

Telefonski poziv nosi faktor nepredvidljivosti

Telefonski poziv otvara vrata neplaniranim reakcijama, što dovodi do kognitivne nesigurnosti. Ne znate u kakvom ćete stanju ili raspoloženju nekoga zateći. Možda nekog zovete zbog neke određene stvari, ali vas tema koja se pojavi odvede u sasvim drugom pravcu. A takav razgovor može potrajati mnogo duže nego što ste planirali i poremetiti vam raspored.

Još jedan aspekt nepredvidljivosti poziva jeste potreba da se odgovara u realnom vremenu, što može biti emocionalno zahtevnije. Kada se dopisujete, možete da razmislite pre nego što pošaljete poruku, da napravite pauzu i smislite odgovor – što smanjuje emocinalni rizik.

Telefonski razgovori mogu biti: Sistem društvenog praćenja – način za prevazilaženje usamljenosti

Prošlo je dosta od poslednjeg razgovora

Ako je prošlo nekoliko nedelja ili meseci od vašeg poslednjeg razgovora, može vam se činiti da poziv zahteva objašnjenje. Jednostavno je lakše nastaviti da ne komunicirate nego da se pozabavite razlogom zašto ste oboje zaćutali. U tom slučaju, slanje poruke je kao slanje probnog balona, koji će proveriti klimu. Odgovor ili njegov izostanak, mogu razvejati ili potvrditi vaša strahovanja.

Čini vam se da telefonski poziv zahteva previše truda

Često pretpostavljamo da će poziv trajati duže nego slanje poruke. Kada smo zauzeti ili mentalno preopterećeni, naš mozak pokušava da sačuva energiju, izbegavajući zadatke koji nisu vremenski ograničeni.

Kada ste iscrpljeni, vođenje razgovora – slušanje, odgovaranje i prisustvo, deluje kao nešto za šta treba previše energije. Iako bi ova vrsta veze mogla da vam pomogne da napunimo svoje društvene baterije, radije ćete izabrati slanje poruka. Mozak ima tendenciju da se bavi poznatim ili zadacima sa niskim nivoom barijere. Kada vam je energija i pažnja vezana za posao ili za zadatke u privatnom životu, kontaktiranje voljenih lako može otići u drugi plan.

Odavno niste razgovarali telefonom

Navikli smo se da većinu svojih zadataka obavljamo onlajn, od bankarskih poslova do kupovine namirnica. Kada nekoga pozovete, morate da napravite uvod i postavljate pitanja pre nego što pređete na svrhu razgovora. Ako to odavno niste radili, vaše „telefonske veštine“ su verovatno malo zarđale. Ali, u osnovi, to su veštine komunikacije i sposobnost povezivanja. Uvod služi da nekoga pitate kako je i šta radi i da odgovorite na ta ista pitanja. To vas, naravno, može odvesti u razgovor koji uopšte niste želeli da vodite i u emocionalno angažovanje koje ste hteli da izbegnete.

Ipak, „telefonske veštine“ se vežbaju, kao i sve druge. Isto je kao sa pristupom službenim licima i prodavcima, zakazivanjem pregleda kod lekara, ili iniciranjem sastanka. Malo ljubaznosti i onoga što se prepoznaje kao kućno vaspitanje, nikada nikome nije škodilo u bilo kom obliku komunikacije. U suštini, dovoljno je da na početku kažete „dobar dan“ da nastavite sa „možete li, molim vas“ i završite sa „hvala“. Ovakvi razgovori su dobra praksa za obavljanje telefonskih poziva.

Telefonski poziv nas može ozlovoljiti

Ponekad telefonski pozivi mogu delovati nametljivo. Kao da vam neko priđe na ulici i kaže: „Obratite pažnju na mene“. Zvonjenje telefona može se osećati kao upad u privatnost, naročito kada ste umorni ili se opuštate i ne želite da vas nešto uznemirava. Naravno, u takvim trenucima jednostavno možete isključiti zvuk i obezbediti sebi vreme bez telefona.

Ako se upustite u telefonski razgovor za koji niste spremni ili raspoloženi, to može biti stresno iskustvo. Nema načina da napravite pauzu i da se distancirate od angažovanja koje se od vas traži.

Nasuprot tome, slanje poruka vam omogućava da ostanete povezani i odgovarate sopstvenim tempom dok žonglirate drugim zadacima. Možete da saberete svoje misli pre nego što odgovorite, što pruža osećaj kontrole koji pomaže u smanjenju stresa.

Svakako, slanje poruka je energetski ekonomično i ima svoje mesto u svakodnevnoj komunikaciji. Međutim, ne treba da izbegavate telefonske razgovore, jer oni donose posebne dobrobiti.

Prednosti češćih telefonskih razgovora

Osećate se manje usamljeno

Telefonski pozivi zahtevaju neposrednu pažnju i emocionalno prisustvo. Slanje poruka ne može zameniti slanje emocionalnih signala poput smeha ili uzdaha. Pored toga, možete se dopisivati sa više ljudi istovremeno, a i dalje biti usamljeni – zato što delite pažnju i ne ulazite u dublje razgovore.

Ton glasa, ritam govora i pauze prenose emocionalne informacije koje pomažu u stvaranju osećaja povezanosti sa drugom  osobom. Slušanje nečijeg glasa aktivira delove mozga koji su uključeni u društveno povezivanje i emocionalnu regulaciju. Na primer, zaista možete čuti empatiju i radost kada delite uzbudljive vesti preko telefona, umesto da čitate čestitke u tekstualnoj poruci.

Interaktivni element telefonskih poziva pomaže u smanjenju osećaja izolacije. Takođe smo bolje u stanju da uočimo vokalne nijanse, poput humora i sarkazma, što može produbiti osećaj bliskosti i društvene podrške.

Povećajte ulog i potražite društvene kontakte kroz hobije: Ovi društveni hobiji pomažu da steknete nova prijateljstva (i osećaj pripadnosti)

Telefonski poziv može smanjiti stres

Nivo kortizola može pasti tokom iskrenog razgovora – značajne interakcije mogu promeniti vašu reakciju na stres.

Vremenom, smirenost i manje reakcije mogu koristiti vašem kardiovaskularnom zdravlju, imunološkoj funkciji i opštem blagostanju. Um i telo su međusobno povezani, tako da su telefonski pozivi jedan od načina na koji društvene veze mogu pozitivno uticati na zdravlje.

Telefonski poziv pomaže da obradite emocije

Razgovori u realnom vremenu mogu vam pomoći da postanete svesniji svojih emocija. Kada razgovarate sa drugom osobom, vaš mozak dobija trenutnu povratnu informaciju i može vam proširiti perspektivu.

U užurbanom načinu života, telefonski razgovori postaju vredan alat za povezivanje sa bliskima, ali i za emocionalnu regulaciju i samospoznaju.

Telefoniranje je jedan od načina da održite povezanost: 5 načina da sa prijateljima budeš uvek u kontaktu i pored “gustog” rasporeda

Naslovna fotografija: Lummi

Autor: Brankica Milošević