Beldocs festival, 16. po redu, biće održan od 10 do 17. maja. Publika ima prilike da u sklopu 12 programskih celina pogleda veliki broj dokumentarnih ostvarenja među kojima se nalaze i filmska ostvarenja ovenčana najvećim nagradama na polju dokumentarnog filma. Širok tematski spektar pokriva pitanja influenserske kulture, policijske države, zavisnosti mladih od psihoaktivnih supstanci, položaju pojedinca u Rusiji, borbe umetnika sa sobom i okolinom, i ratnih sukoba u Ukrajini. U nastavku donosimo filmove koje ćemo sigurno gledati na festivalu Beldocs 2023. godine.

Beldocs 2023 – naša preporuka

Mariupolis 2

Mariupolis 2 poslednje je ostvarenje litvanskog reditelja, antropologa i arheologa Mantasa Kvedaravičiusa, koji je ubijen u Ukrajini tokom snimanja ovog filma. Nakon originalnog Mariupolis iz 2016, prikazanog na prethodnom Beldocsu u čast preminulog autora, Kvedaravičius se vratio u zaraćeno područje. Namera mu je bila da lično posvedoči aktuelnim događanjima i životu ljudi koje je upoznao nekoliko godina ranije. Proglašen za najbolji dokumentarac na poslednjoj dodeli Evropskih filmskih nagrada, ovaj film predstavlja i svojevrsni in memoriam samog reditelja.

Apolonia, Apolonia

Film Apolonia, Apolonia, rediteljke Lee Glob, premijerno je prikazan na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u Amsterdamu (IDFA). Tamo je osvojio glavnu nagradu za najbolji dugometražni dokumentarni film u internacionalnoj selekciji. Ostvarenje slika trinaest godina razvoja, kako stvaralačkog, tako i životnog, slikarke Apolonije koja, kao dete boemije iz pariske andergraund pozorišne trupe, sebi krči razuđene puteve ka široj umetničkoj sceni. U večitom vraćanju i međusobnom ogledanju rediteljke i umetnice, Apolonia, Apolonia plete mrežu pitanja koja se svodi na jedno: šta danas znači biti žena u svetu savremene umetnosti? Odgovor ćete saznati na festivalu Beldocs 2023.

How to Save a Dead Friend

Biografski debi Marusje Siroečkovskaje, How to Save a Dead Friend, osvojio je glavnu nagradu u međunarodnom takmičarskom programu njujorškog festivala DOC NYC. Film dokumentuje dvanaest godina rediteljkine ljubavi sa mladićem Kimijem Morevim i zajedničku borbu protiv narkotičke zavisnosti. Depresija sagledana iznutra, kroz lično iskustvo autorke, njenu nemogućnost da zadrži u životu onog koga voli, jezikom univerzalne osećajnosti, govori o patnji mladih u Rusiji početkom 21. veka.

Girl Gang

Filmsko ostvarenje Girl Gang, rediteljke Suzane Regine Meures, nominovan je za Evropsku nagradu za najbolji dokumentarac. Radnja prati četrnaestogodišnju influenserku Leoni, čija se svakodnevica odvija na društvenim mrežama više nego na obodima rodnog Berlina. Analizirajući poziciju tinejdžerke sa uspešnom internet karijerom, Girl Gang propituje posledice izuzetne medijske eksponiranosti i kompleksne porodične odnose koji stoje u osnovi Leoninih poslovnih izbora.

Riotsville, U.S.A.

Riotsville, U.S.A, u režiji Siere Petengil, dobitnik je nagrade za najbolji film na festivalu u Torinu. Uz pomoć arhivskih snimaka, film istražuje aktivnosti koje su se odvijale iza kulisa fiktivnog grada Riotsvillea. Služeći se postojećim vojnim video-materijalom, teži se razobličavanju istorije koja okružuje ovo mesto nastalo za potrebe vojske i kreiranju novog narativa ispletenog oko protesta 1960-ih. Riotsville, U.S.A. se u odnosu na druga ostvarenja izdvaja svojom težnjom ka uočavanju i razumevanju neprepoznate, previđene istorijske pojave koja je učestvovala u oblikovanju društvene klime jednog vremena i jedne zemlje.

The Super 8 Years

The Super 8 Years su režirali francuska dobitnica Nobelove nagrade za književnost, Ani Erno, i njen sin David Erno-Bria. Film je sačinjen od arhivskih snimaka porodice Erno nastalih u periodu između 1972. i 1981. godine. Svedoči o njihovom životu od trenutka kada, kupivši 8mm kameru i projektor, počinju da beleže svoju svakodnevicu. Kroz reminiscencije na minulo vreme, Erno, kao scenaristkinja i naratorka filma, nudi refleksivnu verbalnu podlogu inicijalno nemim snimcima. U intimnoj povesti sačinjenoj istovremeno od malih građanskih rituala i putovanja širom sveta, od SSSR-a do Albanije, odražavaju se globalna socijalna previranja. Snimci iz ruke supruga Filipa Ernoa prate umetničko stasavanje Ani Erno i odrastanje njihove dvojice sinova.

Pročitajte i: WNB Latest: Da li vam se dopada Lady Gaga kao Harley Quinn?

Lynch/Oz

Na Beldocs festivalu 2023. će se naći i najnovije ostvarenje Aleksandra O. Filipa, koje važi za jedno od najintrigantnijih metafilmskih dokumentarnih osvrta iz prethodne godine. Ovaj dokumentarac istražuje zagonetnu simbiozu između najveće bajke američke pop kulture – filma The Wizard of Oz Viktora Fleminga i stvaralaštva najvećeg savremenog nadrealiste Dejvida Linča. Teme, motivi i jezik filma The Wizard of Oz uporno opsedaju Linčovu filmografiju. Sasvim je moguće da nijedan filmski stvaralac nije u toj meri svesno ili nesvesno crpeo inspiraciju iz jednog dela.

Uranjanjem u Linčov nadrealistički vizuelni jezik možemo pronaći ključ za razumevanje ove iskonske bajke, koja ima mnogo toga da kaže o američkim snovima, težnjama i strahovima. Ispričan iz perspektiva savremenih filmskih stvaralaca i teoretičara, Lynch/Oz razjašnjava, pokazuje put, povezuje tačke i vodi nas iza čarobnjakove zavese, omogućavajući nam da ponovo doživimo i protumačimo ovu omiljenu bajku. I suprotno, novim čitanjem Linčovog simbolizma kroz prizmu njegovog najvećeg uticaja naziremo samu suštinu američkog sna.

Još jedno proleće

Dokumentarni film Još jedno proleće autora Mladena Kovačevića otvara Beldocs 2023. godine – 10. maja u Domu omladine Beograda. Ovaj dokumentarni medicinski triler tematizuje epidemiju variole vere (velikih boginja) u Jugoslaviji 1972. godine. Tokom desetogodišnje globalne borbe sa variolom verom, jugoslovenska epizoda zapamćena je kao jedno od njenih najstrašnijih i najinspirativnijih poglavlja.

Film je celosti sastavljen od arhivskih snimaka. Rekonstruiše događaje u proleće ’72 – od trenutka kada je virus s bazara u Iraku unet u Jugoslaviju. Zaraza se širila celih mesec dana pre nego što je otkrivena na Kosovu. U beogradskim bolnicama broj zaraženih neprimećeno se uvećavao. Priča je bazirana na intimnoj reminiscenciji naratora i protagoniste, doktora Zorana Radovanovića. Doktor je kao jedan od retkih imunih epidemiologa u regiji bio na poprištu borbe koja će ostati upamćena u analima svetske medicine. Ostajući dosledan faktografskoj građi i oslanjajući se na žanrovske konvencije trilera i horora, ovo ostvarenje dočarava zloslutni karakter bolesti i preispituje odnos današnjih i nekadašnjih (jugoslovenskih) društveno-političkih prilika.

Pročitajte još i: The White Lotus – šta sve znamo o trećoj sezoni?

Naslovna fotografija: beldocs.com

Marija Gavrilović

Comments