Šaljiv scenario o gaslajtovanju popularan na TikToku, predstavlja nam šta emocionalno zlostavljanje može biti:

Osoba objavljuje u video-snimku da će gaslajtovati svog partnera, koji u istom tom snimku reaguje: „Šta, mene ćeš da gaslajtuješ“, da bi stigao odgovor: „Odakle ti ta ideja, to nikad nisam rekla“. Video je smešan, ali je istinit – to je klasičan primer gaslajtovanja, emocionalne manipulacije, koja je, zapravo, emocionalno zlostavljanje.

Emocionalno zlostavljanje može uključivati razne manipulativne taktike, a osoba koja ih koristi, možda to čini namerno, ali možda je potpuno nesvesna štete koju nanosi. Isto tako, žrtva emocionalnog zlostavljanja možda nije svesna štete koju trpi, ne smatra sebe žrtvom i ne preduzima ništa da promeni svoj položaj.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Mao.ge (@mao.ge)

Ako ste izloženi emocionalnom zlostavljanju, verovatno se zbog načina na koji vas tretira i kako vam se obraća druga osoba, osećate zbunjeno, izolovano, kontrolisano, zarobljeno, a možda čak i uplašeno. Dok u nekim scenarijima oba partnera mogu biti odgovorna za emocionalno zlostavljanje, u većini situacija emocionalno zlostavljanje praktikuje jedan partner, koji ima kontrolu nad drugim.

Takođe, emocionalno zlostavljanje se ne događa samo u romantičnim vezama, već i među članovima porodice, prijateljima, saradnicima…

Za razliku od fizičkog, emocionalno zlostavljanje nema očigledne ožiljke i ne možete ga nedvosmisleno dokazati – ni sebi, ni drugima. A vaše emocionalne i psihološke povrede manifestuju se na različite načine.

Sigurni znaci emocionalnog zlostavljanja

Emocionalno zlostavljanje vređanjem

To je nešto što ne možete zanemariti, ili pogrešno shvatiti, jer je suviše očigledno. Kada vas neko naziva pogrdnim imenima ili vam se obraća drugim pogrdnim rečima, to sigurno ne podstiče zdrav odnos, čak ni ako onaj ko to čini tvrdi da je to znak simpatije i tepanja. Ako ste tražili da osoba prestane tako da vam se obraća, jer vas to vređa i neprijatno vam je, a ona to i dalje čini, ne možete reći da vas nesvesno povređuje – nema opravdanja za ovakvo ponašanje, niti ima razloga da to podnosite.

Vikanje i vrištanje

Druga osoba vas ne mora udariti, da bi vas zastrašila i da biste se zaledili i osećali bespomoćno. Kad neko viče, možete se osećati malim i bezvrednim i prilično je jasno da se odvija neka vrsta kontrole ili dinamike moći. Vikanje može biti praćeno udaranjem u zid, a eksplozije besa mogu biti sasvim nepredvidljive, tako da ste stalno u strahu i pazite da ne izazovete drugu osobu – i strepite, jer ne znate šta će je izazvati.

Pročitajte i ovo: Lekcije koje naučite u toksičnoj vezi

Odbacivanje je takođe emocionalno zlostavljanje

Kada druga osoba odbacuje ono što je vama važno, tako što se tome ruga, ili potpuno ignoriše, ili pokazuje koliko je to nervira (prevrće očima, cokće, sleže ramenima, ili mrmlja „koga birga“) ona vrlo jasno izažava da vas ne poštuje i da je ne zanima kako se vi zbog toga osećate. Kada to rade roditelji, onda je to emocionalno zanemarivanje, koje ostavlja duboke psihološke posledice, jer zanemarena deca usvajaju uverenje da nisu vredna i važna, a to uverenje daje pravac svim njihovim odnosima i interakcijama.

Pokroviteljsko ponašanje

Još jedan način da neko učini da se osećate malim, bespomoćnim i bezvrednim, jeste pokroviteljsko ponašanje u stilu „ne možeš ti to da razumeš, prepusti to meni, ne zamaraj svoj mali mozak time…“, a cilj ovakvog ponašanja je da vas oslabi i učini da se osećate nedoraslo, nekompetentno i manje vredno.

Gasljating – najčešće emocionalno zlostavljanje

To se najčešće događa u svim nezdravim odnosima i relacijama – gaslajting je poricanje da je osoba nešto rekla ili uradila, zbog čega možete osećati kao da gubite razum. Kada vas neko „pravi ludim“ to može biti vrlo uspešno, jer će druga osoba biti tko ubedljiva i izričita, da ćete vi pre posumnjati u sebe, u svoja čula i zdrav razum, nego u nju. Gaslajting je emocionalno zlostavljanje koje dovodi u pitanje vaš osećaj stvarnosti, a činenice u koje ste sigurni, često nisu dovoljne da se oduprete i shvatite šta se dešava.

Neukusne šale na vaš račun

Ovde postoje nijanse – neke šale koje razmenjujete sa bliskim osobama, koje drugima zvuče grubo i uvredljivo, deo su vašeg specifičnog humora i izraz bliskosti, ali komunikacija ove vrste je dvosmerna. Kada se jedna osoba šali na vaš račun, a vi u tome uopšte ne učestvujete, ili se osećate povređeno, onda šala nije na mestu. Ako se pitate da li preterano reagujete, jer se druga osoba možda zaista samo šalila, zapazite da li se takve „šale“ ponavaljaju. Jer ako jasno pokažete da vas nešto povređuje i da vam je neprijatno, osoba kojoj je stalo do vaših osećanja i koja vas poštuje, ne bi trebalo da to zaboravi i zanemari i da nastavi sa grubim i nepriličnim šalama. Ako to ipak čini, onda je to emocionalno zlostavljanje.

Emocionalno zlostavljanje i izolacija

Kako druga osoba može da vas izoluje? Uz vašu saradnju i pristanak, uz pomoć manipulacija, zastrašivanja, ucena, odnosno, emocionalnog zlostavljanja. Partner vam može zabraniti da se viđate sa prijateljicom, jer oseća da je njegov položaj ugrožen time što neko ima uvid u njegovo ponašanje i može ga razotkriti. Može na sve načine obeshrabriti vaše pokušaje da se viđate i komunicirate sa svima koji su vam važni, može vam se nametnuti kao centar sveta i jedina osoba o kojoj treba da vodite računa i koju – što je najvažnije – treba da slušate. Možete razviti osećaj da vas niko ne razume, da svi nepravedno kritikuju vašeg partnera i da zaista samo nejga imate – što on upravo i želi da postigne izolacijom, da zavisite od njega u potpunosti.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Mao.ge (@mao.ge)

Šteta koju vam nanosi emocionalno zlostavljanje

Efekti emocionalnog zlostavljanja mogu biti razorni. Neki uobičajeni kratkoročni mentalni uticaji uključuju sumnju u sebe, osećanje stida, usamljenost, konfuziju, gubitak samopouzdanja i samopoštovanja, anksioznost i strah od interakcije sa drugima, osećanje bespomoćnosti i beznađa.

Dugoročno, emocionalno zlostavljanje može dovesti do nepresije, neurotičnih poremećaja, hroničnog stresa i anskioznosti, uz fizičke znake duševne patnje (lupanje srca, neidintifikovani bolovi u telu), odsecanje od sopstvenih osećanja, gubljenje osećanja integriteta, i drugih mentalnih problema.

Kako da se oporavite

To može potrajati – važno je da shvatite da ste žrtva i da je vam je potrebna sva pomoć i podrška koju možete dobiti. Kada prepoznate  emocionalno zlostavljanje, važno je da se udaljite od osobe koja ga praktikuje, a to može biti još teže, nego priznanje da trpite jedan oblik nasilja i da ga nad vama sprovodi neko koga volite i ko bi trebalo da brine o vama i vašim osećanjima. Udaljavanje je neophodno, bilo da to znači iseljenje iz stana, prekid veze, ili pronalaženje novog posla – vaše zdravlje i zdrav razum trpe i morate se zauzeti za sebe i zaštititi.

Potražite sturčnu pomoć i obezbedite sistem podške. Obavestite sve bliske osobe da vam je potrebna pomoć i podrška – svi će biti uz vas, ne sumnjajte. Čak i ako ste ih gurali od sebe i tonuli u zavisništvo i izolaciju i prebacivali im da vas ne razumeju i da su protiv vas, oni su bili na vašoj strani tada, a biće i sada – i biće srećni što mogu da vam pomognu.

Terapeut vam može pomoći da prevaziđete negativne misaone obrasce koje ste vremenom razvili, kao i traume koje ste doživeli, a kojih možda niste svesni, da pronađete taktike i tehnike samopomoći, koje će umiriti anksioznost i osnažiti samopouzdanje.

Podržite uverenje da ste vredni i dostojni, tako što ćete se zdravo hraniti, vežbati, uredno spavati i uopšte, negovati osnove fizičkog i mentalnog zdravlja.

Kada dođete k sebi, možete početi da učite kako izgledaju zdravi odnosi i kako ih negovati, kako postaviti granice, za šta se zalagati, šta ne prihvatati – sve to može potrajati godinama, ali trud se isplati.

Na kraju, emocionalno zlostavljanje može biti vaša životna lekcija, koja vas je na najteži način naterala da dođete do samosvesti i ljubavi prema sebi.

Pročitajte i ovo: Veštine toksičnosti – manipulacija i etiketiranje

Naslovna fotografija: instagram.com/mao.ge

Brankica Milošević

Comments