FOMO – fear of missing out, predstavlja strah od propuštanja. Gotovo svi imamo iskustva sa nekim nivoom straha, ili smo ga iskusili u nekom periodu života – od osećanja da gubimo vreme spavajući, preko nelagodnog osećaja da se život dešava drugima, a nas nekako mimoilazi, do osećaja napetosti u iščekivanju sledeće velike stvari. Ako propustite izlazak, okupljanje starog društva, društveni događaj, imate osećaj da ćete izgubiti priliku da iskusite nešto zanimljivo, primamljivo, ili čak, sudbinski važno. Ovaj osećaj vas nagoni da jurite iz aktivnosti u aktivnost, dok zabava ne postane toliko naporna da prosto više ne možete da držite tempo – a tada se obično razbolite i organizam vas prisili da se odmorite i nadoknadite energiju.

Većina ljudi poznaje ovaj osećaj i stanje i mnogi uspevaju da upravljaju preopterećenjem i da se zaustave (i pomire sa propuštanjem događaja i prilika), da bi sačuvali snagu i zdravlje. Ali kada ovo postane obrazac koji se ponavlja – od jurnjave do padanja u krevet – to znači da FOMO upravlja vašim životom i da je, osim fizičkog, u opasnosti i vaše mentalno zdravlje i stabilnost.

Zašto je FOMO opasan

Strah od propuštanja je goruća želja i težnja za sledećim događajem, sledećom velikom stvari, snažnom senzacijom i novim iskustvom. Ali, paradoksalno, FOMO uništava sledeću veliku stvar, jer čim je dosegnemo, ona gubi vrednost i mi već grozničavo tragamo za sledećim iskustvom. Na izvestan način, strah od propuštanja se može shvatiti kao zavisnost od novina, a te novine mogu biti bilo šta, bilo koje novo iskustvo, mesto, senzacija, društvo. U svom osnovnom obliku, ljudski um prirodno poseduje tu radoznalost za svet oko sebe – a u svom preovlađujućem oblku, strah od propuštanja predstavlja strast, izgaranje za dešavanjima, goruća želja da znamo šta drugi rade, govore, misle.

Volimo da budemo u toku i strahujemo da ćemo biti izostavljeni, da ćemo izgubiti korak sa okolinom i onda gledamo šta radi svet oko nas (i izgleda kao da neizmerno uživa u tome) i pojurimo da sustignemo i osvojimo trendove. Psiholozi ovo nazivaj „društvenom potvrdom“ – to znači da veoma želimo da se ponašamo kao svet oko nas, da radimo ono što je popularno i što rade svi koji drže do sebe, kako bismo izbegli da budemo čudni, da se osećamo nespretno i neadekvatno, da postanemo autsajderi.

Sa evolucione tačke gledišta, ova potreba za društvenom potvrdom je podsticajna, zbog nje nastojimo da se prilagodimo i napredujemo, ali, kada se „otme kontroli“, uzima FOMO oblik i postaje štetna po mentalno zdravlje. Zaboravljate ko ste, gubite autentičnost, gubite integritet, utapate se u masu i postajte deo gomile.

Pročitajte i ovo: 10 stvari koje treba da radiš svakog dana kako bi unapredila svoje mentalno zdravlje

FOMO i podložnost manipulaciji

Društveni mediji i trgovinske industrije se itekako bave psihologijom i dobro znaju zašto je vaš strah od propuštanja (i neuklopljenosti) njima koristan – i ohrabruju i podstiču vašu transformaciju od ličnosti u korisnika i konzumenta. Bave se smišljanjem načina da pritisnu vašu dugmad i pokrenu automatizme, diktiraju trendove i pozivaju vas da učestvujete – da ne propustite neverovatne ponude i fantastične popuste i povlastice u naredna 24 sata, za nešto što naprosto morate da imate (jer vaše komšije i prijatelji na društvenim mrežama već imaju). Ne možete a da ne proverite notifikacije, koje se svakog časa oglašavaju sa vašeg telofona, jer ko zna, možda propustite nešto važno… Ostajete u toku, ali po koju cenu i u koju svrhu? Da budete bolji kupac i konzument? Postajete savremeni zavisnik, čiji je strah od propuštanja diktiran i pojačavan. A zavisnost izjeda vaš razum i oduzima vam duševni mir. Pretvarate se u rezervoar senzacija, um vam je stimulisan preobiljem informacija o svemu, a pri tom ne uživate ni učemu što doživljavate – nemate kad. Da biste uživali, morate se uživeti, a ova vrsta angažovanja traži pažnju, posvećivanje, vreme.

Realnost i iluzija

FOMO je iluzija – ne zato što vaš strah od propuštanja nije realan, već zato što ćete sigurno nešto propustiti, koliko god jurili i trudili se. Naići ćete na ograničenja, moraćete da birate, a moraćete i da spavate i da se odmarate. Ne možete biti na dva mesta istovremeno i morate da nadoknadite energiju koju trošite, makar i tako što ćete sebe dovesti u situaciju da padate nokautirani virusima, glupim povredama, čistom iscrpljenošću.

Zapravo, kad razmislite logično, u životu je mnogo više onoga što ćete propustiti, nego onoga u čemu ćete učestvovati. Kao što je i više onoga što ne znate i nikada nećete saznati, u odnosu na ono što znate i što ćete uspeti da saznate do kraja života. Ali život nije u tome da dobijete sve, već da ostvarite ono što vam je važno. Da izaberete šta ćete propustiti, a u čemu ćete učestvovati, na osnovu vrednosti koje vam učešće pruža. A kad se orijentišete u odnosu na svoje vrednosti i prioritete, može ispasti da ćete radije provesti veče posvećujući se kućnom ljubimcu, nego da odete na premijeru nekog filma. Kada znate šta vam je važno, šta istinski oplemenjuje vaš život, lakše vam je da uvek budete tu gde želite da budete i da uživate u onome što vas raduje i opušta vas. Ako verujete u sudbinska dešavanja, onda znate da niti treba da im jurite u susret, niti možete da im pobegnete. Ako verujete u izbor i uzimanje života u svoje ruke, onda znate da svaki izbor ima svoju cenu i da ćete, uzimajući jedno, uvek propustiti drugo, treće i četvrto i ono što birate je utoliko vrednije.

Upravljanje strahom od propuštanja

FOMO se zaista može odraziti na vaše mentalno zdravlje i izazvati anksioznost, nesanicu, impulsivno kupovanje i druga štetna ponašanja zbog kojih ćete se kasnije kajati. Uz sve ove pojave, strah od propuštanja vas gura i dublje, postajete opsednuti, ljubomorni, patite od niskog samopoštovanja, osećanja usamljenosti, pa i depresije. Zato je ključno da naučite kako da upravljate strahom od propuštanja, kako da prevaziđete FOMO i ne brinete previše o tome šta je u trendu i da li ste u toku.

Vežbajte zahvalnost i cenite sve što imate i što ste postigli. Posvetite se onome što ste izabrali (vezama, poslovima, odnosima, hobijima, interesovanjima), budite pažljivi i ljubazni, ograničite izloženost televiziji i društvenim medijima, više čitajte i družite se sa bliskim ljudima, češće šetajte, bavite se meditacijom, kako biste se dublje povezali sa sobom i naučili da uspostavite unutrašnju tišinu.

Radi se o tome da počnete više da uživate u sadašnjosti, u svakom trenutku svog života, u sebi i ljudima i stvarima oko sebe. Možda propustite svaku priliku da se slikate u podnožju Ajfelove kule, ali kada ste zadovoljni svojim životom i zahvalni zbog onog što imate, onda nećete zavidetei prijateljima koji na društvenim mrežama objavljuju fotografije sa mesta koja niste posetili, a možda i nećete. Moći ćete da se radujete zbog njih, bez osećaja da ste nešto propustili i da vas život i sve važno u njemu mimoilazi.

Pročitajte i ovo: Kako da prepoznaš šanse koje ti život daje

Naslovna fotografija: instagram.com/emperiance

Brankica Milošević

Comments