Tuđa osećanja mogu vas „uhvatiti“ kao što vas „hvata“ prehlada – zarazna osećanja su drugačija od empatije, ona se šire između pojedinaca ili grupa i stvaraju preovlađujuću atmosferu.

Verovatno ste pomislili na zarazan smeh, jer ste to i sami iskusili – mnogo socijalnih eksperimenata to dokazuje. Gledali ste neki od onih snimaka situacija u kojima jedna osoba počinje da se kikoće i svima skreće pažnju. I dok nastavlja da se smeje, drugi se najpre osmehuju, gledajući u nju, zatim počinju da gledaju jedni druge i svuda vide osmehe, da bi na kraju svi „umirali“ od smeha, iako im ništa nije bilo smešno.


Ali ne spada samo smeh u zarazna osećanja – i turobnost, ljutnja i melanholija mogu uticati na čitavu grupu ljudi. Ovaj fenomen je poznat kao emocionalna zaraza i psiholozi to objašnjavaju kao posledicu ljudske društvenosti – naše emocije i ponašanja utiču na ljude oko nas i njihova utiču na nas.

Kad uđete u kafić u kome preovlađuje veselo raspoloženje, ljudi se smeju, pevaju, đuskaju, odmah se i sami osećate raspoloženo i voljno da se priključite. A kad uđete u čekaonicu ispred lekarske ordinacije, odmah osetite „bolesno“ raspoloženje – ljudi tu sede zato što imaju neki problem, loše se osećaju i zabrinuti su, i to snažno osećate. To su uobičajene situacije koje ste iskusili i uzeli zdravo za gotovo – zarazna osećanja se prosto doživljavaju kao atmosfera koja vas uvlači i preplavljuje, bilo da je pozitivna ili negativna. Kada je ta atmosfera u skladu sa očekivanjima (veselje u kafiću, turobnost u čekaonici), uopšte ne preispitujete uticaj koji ta atmosfera ima na vas.

Kako se šire zarazna osećanja

Zarazna osećanja se šire tako što jedna osoba reaguje na osećanja drugih, a istraživanja su otkrila da se emocionalna zaraza događa nesvesno, kao ponašanje koje kopiramo, vrsta adaptacije na ono što osećamo i primećujemo. Ali na naš emocionalni odgovor utiče više psiholoških faktora.

To može biti verbalna i neverbalna komunikacija, izrazi lica, govor tela, kao i muzika, mirisi, svetlost (sve ono što čini atmosferu). Prostor u kome preovlađuje red, usklađene boje, simetričan raspored, prigušeno svetlo, deluju umirujuće i izazivaju zarazna osećanja smirenosti i udobnosti, koja se javljaju kod svakog ko se tu nađe.

Veliki broj industrija (oglašivači, filmski stvaraoci, ugostitelji, trgovci) računaju na zarazna osećanja, koja će ljude navesti da nešto kupe ili odaberu njihove usluge.

Određeni faktori vas mogu učiniti podložnijim emocionalnoj zarazi – ako ste loše spavali, gladni ste, rasejani i pod stresom, bićete ranjiviji i zarazna osećanja će vas lakše „uhvatiti“ – kao kad vam padne imunitet, pa vas „uhvati“ grip, koji mnogi oko vas već imaju.

Kada vam je emocionalna otpornost narušena, bićete podložniji spoljašnjoj emocionalnoj struji i to onoj negativnoj – energija ljutnje, frustracije, depresije, povezaće se sa vašom niskom vibracijom i pojaviće se negativna zarazna osećanja, a da toga niste ni svesni.

Neurološka osnova emocionalne zaraze

Ljudi su „ožičeni“ da zapažaju i reflektuju, sistem neurona-ogledala postaje aktivan kada posmatrate druge ljude i uočavate njihovo raspoloženje, koje možete prepoznati i samo po nečijem stavu i izrazu lica. Osoba koju nešto muči sedeće pogurena, stisnuta, zamišljena, namrštena, praznog pogleda i vi ćete to nesvesno registrovati i početi da odražavate. I sami ćete se utišati, skupiti ramena, dobiti zabrinut izraz lica – zarazna osećanja su se pojavila automatski, zaobilazeći vašu svesnu pažnju.

Neuroni-ogledala i odražavanje onoga što vidimo imaju svoju razvojnu funkciju – bebe uče ponašanja, posmatrajući lica i pokrete svojih roditelja i vrlo rano počinju da oponašaju osmehe koje vide – njihova ustašca se krive u osmeh i vi vidite da to nema veze sa raspoloženjem. Potrebno je neko vreme da osmesi i smejanje postanu emocionalni izraz i način komunikacije.

Pročitajte i ovo: Zašto osećate malodušnost i kako da je prevaziđete 

Zarazna osećanja se javljaju u fazama

Stručnjaci tvrde da se zarazna osećanja odvijaju u fazama. Najpre se pojavljuje mimikrija – osmeh koji nema veze sa osećanjima, kao kod beba – neko se pored vas osmehuje, vaše lice reaguje i postajete svesni da se i sami smeškate. Zatim dobijate povratne informacije – vaš osmeh vam govori da ste prilično dobro raspoloženi i emocije se usklađuju sa izrazom vašeg lica. I konačno, zarazna osećanja preovlađuju – smešite se i osmehujete i širite svoje dobro raspoloženje, a svako koga pogledate, uzvraća vam osmeh – najpre automatski, sistemom ogledala, kopirajući vaš izraz lica…

Svi se rado prepuštamo pozitivnim osećanjima – kada se smejete, smanjujete stres i generalno se osećate srećnije i energičnije (iako u početku niste imali nikakve razloge za to). To možete i svesno uraditi, kao vežbu. Osmehnite se ljudima oko sebe i gledajte kako se pozitivna zarazna osećanja automatski podižu, šire i stvaraju vedru atmosferu. Iako počinjete da se osmehujete bez osećanja radosti, radost se ubrzo pojavljuje i vaše raspoloženje se usklađuje sa osmehom.

Pozitivna zarazna osećanja možete doživeti na koncertu – kolektivna euforija i uzbuđenje vas mogu poneti, uključiti i činiti najveći deo doživljaja koji ostavlja snažan utisak. Takođe možete doživeti osećanja duboke povezanosti i podrške na nekom svečanom ili memorijalnom skupu, nečiji nadahnut govor može vas ganuti i uzbuditi.

Efekat negativnih zaraznih osećanja

Negativna zarazna osećanja mogu dovesti do dezorijentacije i slabog osećanja sebe – dok vas preuzimaju neprijatne emocije iz okoline, teško je da ostanete uzemljeni i samosvesni i da zadržite perspektivu iz koje ćete posmatrati sopstveno iskustvo. A upravo je to ono što je potrebno, da biste izbegli štetne efekte negativne emocionalne zaraze, koja, kada se dogodi u većoj grupi može eskalirati u paniku i nasilje.

U tim trenucima, emocionalna inteligencija – opažanje, procena, izražavanje i kontrola emocija – je od ključne važnosti.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Araqs (@parisianamour)

Strategije za kontrolu emocionalne zaraze

Bilo bi lepo da možete imati sve koristi od pozitivnih zaraznih osećanja i da izbegnete kontaminaciju negativnim osećanjima. Svakako postoje načini da upravljate svojim osećanjima – da se prepuštate onima koja su prijatna i koja vas pune energijom i da držite pod kontrolom ona neprijatna i neprihvatljiva.

Najpre prepoznajte da li vam se sviđa kako se osećate, ili ne. Ako ne, znate na šta treba da obratite pažnju. Zastanite i obradite ono što se dešava, duboko dišite, da biste regulisali telesnu hemiju – dok svesno dišete, telo se umiruje i šalje vašem umu poruku da je sve uredu, omogućavajući im (telu i umu) da se povežu i sarađuju.

Vežbajte empatičnost – kada nastupate sa mesta saosećanja, možete lakše i brže prepoznati tuđe emocije i odlučiti da ih ne upijate, već da ostanete izdvojeni i svesni sebe. Epatija omogućava da se povežemo sa drugima i podelimo emocije na način koji pruža podršku. Kada počnemo da preuzimamo težinu tuđih osećanja, ona postaju zarazna za nas i više ne možemo napraviti razliku između svojih i tuđih osećanja.

Nastojte da boravite u okruženju ljudi koji vas opuštaju, koji su vam prijatni i inspirativni, koristite metode suočavanja kao što su duboko disanje, vizualizacija i kognitivno restruktuiranje, kada ste u neprijatnim situacijama.

Ključ je u tome da budete svesni sebe i situacije koja je emocionalno zarazna i da upravljate svojim osećanjima, kako bi radila za vas.

Pročitajte i ovo: Tehnike disanja kojima ćete savladati stres (i mnogo više od toga)

Naslovna fotografija: instagram.com/authenticlovepresets

Brankica Milošević

Comments