Nude li zaista najveće metropole u regiji i najbolji provod?
Tara: Zamisli život u ritmu muzike za ples. A onda zamisli život u Beogradu. To je to. E sad, svako ima svoj ples i svoju muziku. That’s the thing about BG – raznovrsnost zbog koje je srpska prestonica i proglašena za grad sa najboljim noćnim provodom u Evropi. Kada se spoje geografski položaj, mentalitet, leto, reka i pojam splavova koji oduševljava strance onda ovo i jeste tačno.
Andrea: Često u Hrvatskoj možete čuti da se dobra glazba više ne može čuti, a u Zagrebu još češće ono kako se ”nema gdje izaći”. Ako mene pitate zvuči poprilično bahato, osobito kada u najveći grad Hrvatske stignete iz mjesta u kojem postoje otprilike dva kluba i desetak lokalnih birceva, a od kojih svaki garantira dobar provod. Stoga, kroz ovaj glazbeno-partijanerski (što bi rekli domaći purgeri) vodič, pokušat ću uvjeriti ”lokalce” da ipak nisu u pravu, te da se nijedan čitatelj Wannabe magazina neće požaliti odabere li party na zagrebački način.
Domaćica vs Zapad
1. Turbo-folk
BG: Koliko god da smo napredovali i koliko god se kretali ka toj Evropi “dvadesete gazim, dobro mi je sasvim“ sastavni je deo muzičke stvarnosti većine ljudi, a s obzirom da smo glavni proizvođači ove vrste muzike u regionu onda to i ne treba da čudi. U Beogradu i dalje važi pravilo da je najbolji provod uz narodnjake, a statistika govori i da klubovi najviše zarade kada su večeri domaćice. Čupanje kose i razbijanje čaša uz Acu Lukasa je k’o dobar dan. Starosna grupa koja odlazi na splavove i u popularne klubove u centru grada, nije strogo određena što je upravo razlog zašto su narodnjaci najpopularniji. Pa tako Beograd ima dve turbo-folk strane, onu zimsku i letnju. Zimi dominiraju klubovi u centru poput Mistika, Vanille, Richa, Teatra i sličnih. Leti se “Ja bih se s tobom topila“ atmosfera premešta na otvorene splavove koji čine zaštitni znak prestonice. Splavovi su Meka i Medina samo nek se okreće turbina stil – “River”, “Hua Hua”, “Blaywatch”, “Ambis” i (bukvalno) mnogi drugi.
ZG: Narodnjaka kao u priči, od centra grada pa do periferije! Pod ”narodnjake” ovdje uvrštavam čušpajz u koji spada i turbo-folk i bosanski nazovi pop. Zagrepčanima, a i cijeloj zemlji, lake note sa istoka prirasle su srcu. Najpopularniji, pa čak i oni kultni zagrebački klubovi poput ”Saloona” nisu se othrvali ovoj modernoj pošasti. Oni najmoderniji narodnjački klubovi smješteni u samom centru Zagreba, gdje se ponekad ispred kluba stvara red za ulazak u metarskoj koloni, a iz podrumskih prostorija trešti apsolutno sve – od Cece do Halida Bešlića. Na periferijama su smješteni oni hard-core narodnjački klubovi, poput ”Ludnice” i ”Fontane”, gdje uz najskuplja pića i najbjesnije aute parkirane ispred istih do jutra po stolovima plešu sve jedna do druge – prekrasne cure. Ovisno o klubu, populacija koja izlazi na ovakva mjesta razlikuje se od onih studenata samo željnih zabava pa do tzv. ”zagrebačke zlatne mladeži” u obliku gradskih snobova. Međutim cijela je ta skupina postala predmet socioloških istraživanja u Hrvatskoj s obzirom da je ”cajka-trend” u konstantnom porastu. Zaključak istih je taj da su mladi masovno izjavljivali kako se na ovakvim mjestima uz ovu vrstu glazbe najbolje opuste, da tamo izlaze najljepše cure, pa čak i da sutradan puno bolje uče. Must have svakog DJ-a ovakvog kluba, ukoliko ne gostuje neka zvijezda sa susjednih prostora, su neizostavni hitovi sezone 2010/11: ”Mišo moj”, ”Mešaj mala”, ”Zicer”, ‘‘Ženskaroš” i ”Da se nađemo na pola puta”. Sve to obavezno nekoliko puta tokom iste večeri.
2. House
ZG: ”Seek Bromance” Tima Berga ili pak ”One Love” Davida Guette, dakle, pretežno komercijalni house dolazi svakog vikenda sa zagrebačkog Jaruna. Na prepunim plesnim podijima klubova poput ”Galleryja”, uz hladna pića obično će vas dočekati zgodne plesačice i još pokoje iznenađenje, a profili koje ćete tamo sresti možda vas iznenade, jer kako ovakve glazbe u Zagrebu zaista ima u zavidnoj količini, tako na ovakva mjesta idu svi! House se čuje i u centru Zagreba i definitivno garantira dobar provod.
BG: Ako biste otišli na YouTube i pogledali house hitove, videli biste da su srpski komentari najbrojniji, a možda biste pomislili i da je Inna srpkinja. Invazija rumunskih pop-house hitova na Srbiju zahvaljujući TDI radiju je učinila da ove simpatične letnje pesmice dosta zažive u noćnom životu prestonice. Ipak, rekla bih da one za razliku od narodnjaka, obuhvataju samo određenu ciljnu grupu i ograničavaju se na srednjoškolce (i one koje se osećaju tako). Klubovi na Adi Ciganliji koji prave atmosferu beogradskog mora okupljaju mlade željne provoda i lepih uspomena koje ovi hitovi ostavljaju. Trenutno su jedni od najvećih svakako Akcent “My Passion” i neizostavna “Barbra Streisand“.
3. Zabavna muzika
BG: Čista pop muzika može se čuti u onim ekskluzivnijim klubovima, kada zvezde poput Nataše Bekvalac, Saše Kovačevića i Emine Jahović povremeno nastupaju. Česte gošće su nam takođe i komšinice Severina i Nina Badrić čiji nastupi okupljaju “džet-set” ekipu Beograda. Međutim nekada mi se čini da te pop večeri i nisu baš za svakoga, a posebno da su se pretvorile u neku vrstu pozerišta. Uslovi rezervacija stola podrazumevaju da se obavežete na potrošnju od par hiljada dinara, a da ne pominjemo separe. Mada, kvalitetne svirke se s vremena na vreme organizuju u par klubova sa boljom reputacijom kao što su “Magacin” i “H2O”. To bi bile čiste pop večeri. Ipak repertoar većine klubova zasniva se na miksu zabavne i narodne muzike. Dženan Lončarević to savršeno radi žanrovski mešajući pop, rock i narodnu muziku, što ga čini najpopularnijim klubskim pevačem.
ZG: Obično dolazi u kombinaciji s prethodnom kategorijom i svira na istim mjestima, osim ako se ne radi o koncertu neke klape, tamburaškog sastava ili kakve slične tematske noći po regijama Hrvatske (splitska, dubrovačka, slavonska…) koje se obično održavaju u klubovima na Savi u blizini studentskog doma, ili o koncertu standardnih pjevača koji imaju običaj tamo nastupati svaka dva, tri mjeseca poput Jole, Nene Belana, Magazina, Jelene Rozge… S obzirom da ove pjesme dolaze zajedno s prethodnima, nije ni čudo koliko je hrvatska pop i zabavna glazba počela propadati, te da više nitko ne zna gdje bi uvrstio domaće, trenutno uvjerljivo najveće hitove u klubovima poput Magazinove ”Kemije”, Rozgine ”Bižuterije” ili Severinine ”Lole”. Na Savi u takvim klubovima možete čuti i one dobre stare trash hitove devedesetih, kako domaće, tako i strane ili uživati u svirci nekog lokalnog benda ako ste jugonostalgičar i ljubitelj onih još malo starijih hitova.
4. R’n’B & Hip-Hop
ZG: Danas kad je R’n’B postao totalni mainstream i kada se u ovu kategoriju utrpava zaista svašta, teško je reći gdje se to može čuti pravi R’n’B. Međutim, u Zagrebu je za R’n’B službeno rezervirana srijeda koja donosi “RNB CONFUSION” program – u zimskim mjesecima u klubu ”Gjuro2”, a s početkom toplijih dana na jarunskom ”Mansionu”, staroj Piranhi. Tamo srijedom, pa čak i po osobnim željama svira apsolutno sve što ste mogli vidjeti na MTV-u i u njegovo zlatno doba, pa i danas. Od Kanye Westa, Aaliyah, Beyonce do Rihanne i Britney Spears koja je eto, silom prilika i nedostatkom hitova u ovom žanru, upala u R’n’B. Srijede su prepune, a po fotkama četvrtkom da se zaključiti da ovdje ne manjka plesa, zgodnih dečkiju, opuštenih cura i dobrog provoda. Kad je pravi Hip-Hop u pitanju osim nabrojanog, često nije loše otići malo dalje do ”Aquariusa”, kluba koji osim što i dalje podržava Hip-Hop scenu, često ugosti i legendu tog glazbenog žanra poput nedavnog gostovanja Buste Rhymes-a. ”Aquarius” je ogroman, odlično sređen i ozvučen prostor. U svakom slučaju kada je ova vrsta glazbe u pitanju, kao i devedesetih kada je bila u svom najvećem uzletu, i dan danas ima vjerne poklonike zbog čega zasigurno ovakvi programi neće izgubiti mjesto na zagrebačkoj klubskoj sceni.
BG: Očigledno je ta sreda regionalni dan R’n’B muzike. Konkretno u Beogradu ambasadu R’n’B & Hip Hop muzike predstavlja klub “Plastic” koji tokom zimske sezone organizuje večeri pod nazivom “Buzzin”, dok se one leti sele na splav “Freestyler”. Kada određeno vreme izlazite po gradu i mešate domaćicu i zapad, možete videti dve jasno izdefinisane grupe ljudi koje se međusobno skoro nikada ne sreću u noćnom životu. Kod njih ono da se suprotnosti privlače ne važi. Naprotiv ovde se prećutno odbijaju. Što se tiče R’n’B i Hip-Hop scene čini mi se da je ona upravo u Beogradu najjača u regionu. Ne kaskajući za ostatkom sveta, beograđani su privilegovani da među prvima u svetu čuju najnovije hitove. Takođe i mi imamo “RNB CONFUSION” nedeljom – zimi u Hipnotiku, leti na Riveru – ali mi se čini da nije ni približno popularan kao “Buzzin” zbog toga što se dosta kasni sa hitovima, a repertoar je manje-više svake nedelje isti. Dakle par klubova sa tradicijom puštanja ove muzike godinama dominira, a njen uticaj iz dana u dan raste i zauzima veoma bitno mesto u noćnom životu prestonice, pa tako ipak imamo gradske pobednike, klub “Plastic” zimi, “Freestyler” leti kao najposećenije.
5. Rock
BG: Neću da kažem manjinu jer to nije tačno, ali određenu subkulturu ne zanima ništa od gore navedenog. Kao što je puno rokera u Beogradu, toliko ima i mesta za izlazke. I oni se dalje dele prema tome da li slušaju strani ili domaći rok, ili pak vole miksovane rok svirke prožete ex-yu hitovima, koje Dangubu npr. čine punom. Tu su i “Čorba kafe”, “Atom”, “Gun” i drugi.
ZG: Kad je u pitanju rock, vjerujem da će vam se ljubitelji ove glazbe prvi požaliti kako su na marginama i kako postadoše alternativa, što nije daleko od istine. Osim ako nisu u velikom društvu sa bar dvije gitare u lokalnim parkovima, onda ih redovno možete naći u dobrim starim klubovima poput ”Purgeraja”, ”Kseta”, ”Boogaloo”-a na standardnim vikend rock-večerima. Ipak, Zagreb često nudi koncerte poklonicima ove glazbe, u nedostatku financiranja stranih glazbenika onda redovno ovih domaćih rock zvijezda.
Pobednik u vašem gradu je…?
BG: Pošto se trudim da ostanem objektivna, moraću da priznam da u noćnom životu moje prestonice ipak pobeđuju narodnjaci odn. domaća muzika, prvenstveno zbog većeg broja klubova u kojima se ona pušta.
ZG: Za dlaku domaće, osim ako pod strano ne računamo ”istočno”. Rekla bih da je i to domaće s obzirom da je sve to manje-više isti, razumljivi jezik.
Glazbena poruka
Andrea: Netko je rekao “Music is what feelings sound like“. Moja poruka svim zagrepčanima i Wannabe-jevcima: Povedite se osjećajem i nigdje nećete pogriješiti!
Tara: Ako se u istoj nedelji osetite kao hiphoper, roker i folker, hvala Bogu pa vam Beograd nudi dovoljno klubova u kojima možete ispoljiti svoju šarenu muzičku ličnost. Ovo što je Andrea rekla trebalo bi da bude svačiji životni moto.
Tara Tomović je studentkinja novinarstva i najveći beogradski hedonista. Optimistična plavuša koja jedino zaljubljenost u Anthony Kiedisa nije prerasla. Totalno drugačija od drugih. Moto: “Energy flows where your attention goes.”
Andrea Kljajić je studentica prava, provincijalka pod svjetlima velegrada, kozmopolit otvorenog srca i uma, serijski monogamna ovisnica o ljubavi, zaljubljenik u poeziju Miroslava Antića, gracioznost Audrey Hepburn i filozofiju Jean Paul Sartre-a. Ona je vječiti sanjar inspiriran pisanom riječi i ostarit će u kutiji modnih časopisa, knjiga, CD-a i cipela.
