Hajdi Ćenan je preduzetnica i suosnivačica firme airt techologies iz Zagreba. Njen airt startup bavi se veštačkom inteligencijom za velika poslovna okruženja. Opisujući se kao non-tech osoba u tech svijetu, Hajdi ističe da se njena strast ogleda u kontinuiranom učenju i izazovima. Obrela se i u marketingu i turizmu pre nego što će se uspešno pokazati i u trećoj industriji. Prijatna, pristupačna i puna života, Hajdi je i potpredsednica Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju. Nedavno je uvrštena i na listu 100 najvažnijih STEM preduzetnika u Hrvatskoj…
Suosnivačica ste airt startupa koji se bavi veštačkom inteligencijom za velika poslovna okruženja. Za one koji nisu upoznati sa terminologijom, šta to podrazumeva?
airt je AI startup koji je nastao iz uvida da mnoge kompanije, posebice u financijskoj i telekom industriji, iako “sjede” na ogromnoj količini podataka, veoma mali dio tih podataka koriste u izradi prediktivnih algoritama. I kad kažem veoma malo, to može biti i samo 1% dostupnih podataka. To nije ništa neobično, jer sustav koji može obraditi veliku količinu podataka i primijeniti na njih algoritme strojnog i dubokog učenja nije osnovna domena tih kompanija. Drugim riječima, da ga idu izgraditi od nule za svoje potrebe, bilo bi im jednostavno preskupo i neisplativo.
Mi smo se, s druge strane, specijalizirali upravo za izradu takvog sustava, te već utrošili znatno vremena i resursa na izradu platforme koju možemo ponuditi većem broju kompanija po uvjetima koji su im prihvatljivi – i cjenovno i vremenski, jer mogu vrlo brzo vidjeti rezultate koje mogu ostvariti. A rezultati dolaze iz dubinske analize transakcijske vrste podataka (tzv. event-based podaci) koja, pomoću tehnika dubokog učenja koje primjenjujemo na njima, omogućuje mnogo bolje razumijevanje krajnjih klijenata. Naime, naša platforma omogućuje njihovo personalizirano i kontekstualno profiliranje, što posljedično omogućuje mnogo bolje prepoznavanje njihovih želja i potreba.
Na taj način te kompanije mogu mnogo bolje razumjeti što je njihovim klijenti(ca)ma zaista potrebno u dânom trenutku i prilagoditi svoju i komunikaciju i ponudu, a ne slati generičke poruke na sve. To je win-win situacija za obje strane. Kompanije ne troše više vrijeme i resurse nudeći nešto što nam ne treba, a mi nismo izživcirani ponudom koja nema veze s nama i našim potrebama.
Firmu airt technologies zasnovali ste zajedno sa preduzetnikom Davorom Runjeom. U čemu se ogleda vaša, a u čemu Davorova uloga?
S obzirom na to da ja stalno govorim kako sam non-tech osoba u tech svijetu, mislim da je prilično jasno da je Davor kod nas zadužen za razvoj tehnologije i vođenje našeg tech tima, a ja otprilike za sve ostalo što se tiče vođenja biznisa. (smeh)
Misija airta je da pomogne u korišćenju veštačke inteligencije na najjednostavniji, najbrži način. “Donosimo vam moć data učenja i data nauke, bez potrebe za data naučnicima”, piše na vašem sajtu. Na koji način to postižete?
Moderni biznisi su kompleksni i poslujemo u svijetu koji se kontinuirano mijenja. Umjetna inteligencija nije više nešto što je “zgodno” imati; korištenje AI-a omogućava mnogo bolje razumijevanje poslovanja i korisnika i omogućava donošenje bržih, boljih i točnijih odluka. Tvrtke koje su već upogonile umjetnu inteligenciju imaju veliku komparativnu prednost pred svojom konkurencijom.
No, iako danas svi pričaju o toj tehnologiji i mnogi se hvale da je već koriste, činjenica jest da je tek trećina AI projekata uspješna: gotovo polovina ih ne uspije izaći iz pilot faze i ući u produkciju, a i tad ih još trećina propadne zbog nedovoljno dobrih podataka, nedostatka pristupačnog razvojnog okruženja te kroničnog nedostatka stručnog kadra. Naime, umjetna inteligencija postala je svojevrsno ekskluzivno područje data scientista koji se traže povećalom po cijelom svijetu, a gotovo je nemoguće pronaći one koji imaju i znanje određene domene/industrije, i tu nastaje veliki problem za masovniju implementaciju AI sustava.
Već sam rekla da smo se mi specijalizirali za dubinsko razumijevanje i rješavanje problema predviđanja ponašanja krajnjih kupaca te inovirali tehnike dubokog učenja koje iz podataka “izvlače” najveću vrijednost za donošenje poslovnih odluka i rezultata. Sada tu vrijednost želimo dati na raspolaganje drugima, ali na način da bude pristupačna što većem broju tvrtki. To znači da moramo omogućiti da naša platforma nije namijenjena samo data scientistima, već da je mogu upotrebljavati i druge osobe u kompanijama, poput developera. Oni već imaju domensko znanje i znaju s kojim podacima barataju, a sad im dajemo alat kojim mogu upogoniti moć umjetne inteligencije na tim podacima bez da moraju učiti nove jezike ili tehnike.
Uspeh ostvarujete uz tri koraka – connect, train, predict. Šta ti koraci nalažu?
Sâm proces spajanja na platformu i njenog korištenja relativno je jednostavan. Potrebno je potvrditi developer account i putem API-ja povezati podatke (connect). Nakon toga se odabere što se želi predvidjeti, na primjer, koji će korisnici najvjerojatnije prestati koristiti uslugu – churn i pokrenuti treniranje (train). Platforma se prilagođava strukturi i veličini podataka i sama odabire model za treniranje koji će na tim podacima dati najbolje rezultate. Zadnji korak je pokretanje sâme predikcije i njeno spajanje natrag na izvor podataka, kako bi se odmah moglo reagirati prema tim korisnicima, primjerice, slanjem poruke ili posebne ponude, i na taj način ih se zadržalo (predict).
Karijeru ste započeli u medijima, potom marketingu, izdavaštvu, turizmu, osmišljavanju različitih kampanja, a danas veštačkom inteligencijom. Šta je to što vas u ovoj grani posebno intrigira?
Ponekad imam osjećaj da je moj karijerni put niz slučajnih događaja, jer nikad nisam sanjala da ću se baviti ičim od navedenog. Sve se to nekako dogodilo samo od sebe. Međutim, tijekom vremena sam shvatila da je to jer moja strast nije prema nekoj konkretnoj industriji ili vrsti posla, moja strast je u kontinuiranom učenju i izazovima. Naime, previše me stvari interesira i kada nešto savladam dovoljno dobro da se osjećam suvereno u tome, počne me zanimati nešto drugo. To možda znači da neću nikada biti duboko specijalizirana za neku vrstu posla, ali mi zato daje širinu i također me tjera da stalno izlazim iz svoje zone komfora i isprobavam i radim stvari koje me pomalo straše. Ali to je zato što se ipak od svega najviše bojim – dosade.
Inače, za nove naraštaje kažu da će tijekom života promijeniti 17 poslova kroz 5 industrija. Ja sam trenutno na trećoj, što znači da me čekaju barem još dvije. (smeh)
Uvršteni ste u 100 najvažnijih STEM preduzetnika u Hrvatskoj. Šta vam to govori?
Objava te liste i Davorovo i moje pojavljivanje na njoj bilo je vrlo ugodno iznenađenje, posebice kad smo vidjeli u kakvom se impresivnom društvu nalazimo. Iznimno nam je drago da smo prepoznati kao dio te scene u Hrvatskoj jer ona raste i razvija se nevjerojatnom brzinom. Zaista na ovom području imamo nevjerojatno talentirane ljude koji pokazuju i dokazuju da je i odavde moguće – uspjeti.
Posljednjih godinu i pol dana bilježimo nevjerojatne priče i niz uspjeha; danas imamo čak dva jednoroga – Infobip i Rimac automobili – što je bilo nezamislivo do prije samo nekoliko godina. Mnogi drugi startupi ostvaruju znatne investicije koje im omogućuju globalno širenje i skaliranje i ne bi me čudilo da ubrzo dobijemo još kojeg jednoroga. A tko zna, možda i mi jednog dana završimo i na tom popisu.
Ne bismo voleli da je ovo i dalje aktuelno pitanje, ali kao žena u svetu preduzetništva, koji su to izazovi sa kojima se svakodnevno suočavate?
Jedino što bih voljela jest vidjeti više ženskih imena na pomenutoj i sličnim listama. Potrebno je što više žena u STEM-u. Potrebno je da pridonesu raznolikosti svojim perspektivama, iskustvima, (životnim) vještinama jer to samo pridonosi boljim rezultatima i uspjesima. To je vidljivo na svim razinama od, na primjer, toga da raznoliki timovi bolje rješavaju problem predrasuda (biasa) u algoritmima umjetne inteligencije, do općenito boljeg funkcioniranja kompanija u smislu povećanog angažmana djelatnika, njihove retencije te, naravno, profita. I ne samo to, benefiti su i dugoročni – žene u techu su inspiracija mladima, posebice djevojčicama koje se vide u tom području. Ako želimo graditi svijet u kojem su mogućnosti jednake za sve, to je potrebno i pokazati jer tako mijenjamo mindset koji je još uvriježen, a po kojem žene nisu dovoljno dobre ili sposobne za tehnologiju. I ovo je posebice kritično zbog činjenice da tehnološki sektor rapidno raste, a talenta koji treba zadovoljiti tu potražnju jednostavno – nema dovoljno.
No, čini mi se da svijest o tome jača i promjene se pomalo događaju. Počinjem primjećivati više žena u ulogama (su)osnivačica startupa i nadam se da ćemo uskoro doći do trenutka kada to više neće biti nešto što upada u oči. Iznimno me veseli da smo na pitch natjecanju na nedugo održanoj AI2FUTURE konferenciji od 10 startupa imali čak 5 (su)osnivačica, te da su prvo mjesto podijelila upravo dva startupa sa ženama na čelu. Sada još “samo” moramo promijeniti omjer investicija, odnosno znatno povećati broj i iznos investicija u takve startupe, i svijet će odmah biti bolji.
Koji savet biste uputili mladim preduzetnicima?
Za ulazak u poduzetništvo je potrebna određena doza hrabrosti i ludosti, ali ponajviše strpljenja, upornosti i ustrajnosti. Prva lekcija koju naučiš jest da sve traje mnogo duže no što želiš, a druga da je to putovanje prepuno uspona i padova. Međutim, zadovoljstvo koje dobiješ kreirajući nešto ni iz čega je neprocjenjivo, a i svi izazovi na koje naletiš putem tjeraju te da stalno rasteš i razvijaš se, kako profesionalno, tako i osobno.
Svima bih rekla da se usude probati. Možda nećeš uspjeti iz prve, ali gotovo nitko ne uspije iz prve, samo se premalo priča o svim neuspjelim pokušajima prije no što se dogodi taj famozni “uspjeh preko noći”, pri čemu je ta “noć” često trajala godinama. Probaj, vjeruj da možeš, i okruži se ljudima koji vjeruju u tebe, koji su pametniji od tebe i koji ti mogu pomoći.
Jer, kako kaže Erin Hanson, “What if I fall? Oh, but my darling, what if you fly?”
