Iako se većina ljudi može osećati nelagodno prilikom upoznavanja novih ljudi, u velikoj grupi ili prilikom telefonskog razgovora, ako osećate da vam ovo remeti život, možda nije u pitanju samo stidljivost ili introvertnost, već socijalna anksioznost.

Čime se odlikuje socijalna anksioznost

Socijalna anksioznost se odnosi na svakodnevne interakcije, koje mogu biti toliko opterećujuće i neprijatne da vas dovedu do izolacije i izbegavanja svih društvenih situacija.

Međutim, u određenim situacijama socijalna anksioznost je sasvim normalna i uobičajena. Kako da napravite razliku?

Uobičajeni simptomi društvene nelagodnosti su briga zbog razgovora telefonom ili drugih svakodnevnih interakcija u prodavnici, na šalteru, u komšiluku; strah da ćete se osramotiti, pretpostavka da vas svi gledaju i osuđuju, strah od kritike i nisko samopoštovanje, izbegavanje društvenih aktivnosti, fizička stanja kao što su mučnina, lupanje srca, znojenje, drhtavica (u društvenim situacijama) i napadi panike.

Osobe sa socijalnom anksioznošću imaju tendenciju ka drugim poremećajima mentalnog zdravlja, kao što su depresija, panika, ili opšta anksioznost.

Generalizovana i socijalna anksioznost

Stručnjaci se slažu da postoje dve glavne razlike između tipova socijalno-anksioznog poremećaja.

Kod opšte anksioznosti, ljudi imaju tendenciju da se plaše većine društvenih situacija, a kada je u pitanju socijalna anksioznost, obično se radi o strahu od određenih društvenih interakcija (kao što je javni govor ili razgovor telefonom).

Opšta anksioznost češće dovodi do poremećaja u životu pojedinca, jer može izbegavati bilo koja društvena okupljanja ili bilo koje situacije van svoje zone udobnosti (dom).

Uobičajeni primeri socijalne anksioznosti uključuju razgovor sa nepoznatim ljudima, držanje govora, upoznavanje, pozivanje drugih i pokretanje društvenih događaja, izražavanje svog mišljenja, razgovor sa prijateljima, telefonski razgovor, učešće na sastancima, intervju za posao…

Ako bilo koja od navedenih situacija dovodi do straha, nelagodnosti i preterane zabrinutosti, verovatno je u pitanju socijalna anskioznost.

Glavni uzroci socijalne anksioznosti

Socijalna anksioznost može biti jednim delom genetska – možete biti skloniji ovom poremećaju ukoliko ga ima neko u vašoj porodici. Takođe, ona se razvija kroz loša iskustva u detinjstvu (ponižavanje, maltretiranje, porodični sukobi), a može se javiti i zbog velikih životnih prekretnica ili događaja, kao što je novi posao, preseljenje ili predstojeći važan događaj ili prezentacija.

Osobe sa socijalnom anksioznošću mogu imati preaktivnu amigdalu, deo mozga koji je odgovoran za odgovor na strah, što može izazvati anksioznost u društvenim situacijama.

Pročitajte i ovo: Kako se socijalna anksioznost manifestuje na poslu?

Kako prevazići socijalnu anksioznost – korak po korak

Postepeno uključivanje u društvene situacije

Ne morate da se izlažete društvenom događaju u punoj meri – ako se osećate anksiozno, dajte sebi vremena i prostora. Družite se sa prijateljima jedan na jedan, i povremeno se uključujte u druženja u manjim grupama, da biste izgradili društvenu toleranciju.

Postepeno se izlažite situacijama u kojma se osećate neprijatno, kako biste proširili svoju zonu komfora. Na primer, pre nego što prisustvujete venčanju sa stotinama zvanica, družite se sa dvoje, troje ljudi, pa onda sa većom grupom, zatim izađite u restoran ili kafić, gde ima i nepoznatih. Navikavanje na ovakve situacije je zaista dobra priprema za veći događaj koji vas plaši.

Razgovarajte sa profesionalcem

Obratite se terapeutu, koji vam može ponuditi savete i alate koje možete koristiti tokom anksioznih momenata. Kognitivno-bihejvioralna terapija može pomoći da promenite način na koji razmišljate o određenoj situaciji, što, zauzvrat menja i to kako se osećate u vezi sa tim. To može pretvoriti zastrašujuće situacije u zabavne događaje, gde se ne plašite šta bi moglo ili ne bi moglo da se dogodi.

Socijalna anksioznost i samosaosećajnost

Vežbajte da se sebi obraćate sa ljubaznošću i saosećanjem – to može biti veliki preokret, ako stalno sebe kritikujete i predviđate najgore ishode. Nemojte govoriti sebi da ste neuspešni, glupi, nespretni, već cenite sebe što se trudite i primetite svaki put kad vam napor uspe, kad uspete da se opustite i osećate prijatnije u društvenoj situaciji. Dajte sebi vremena, ne morate učestvovati u svim okupljanjima i društvenim situacijama – ne očekujte to od sebe, smanjite pritisak. Negujte se sadržajima koji vas umiruju i doprinose da se osećate opušteno i bezbedno.

Podrška prijatelja i porodice

Oni koji vas poznaju i vole, treba da znaju kako se osećate i sa čim se suočavate, jer će vam njihovo razumevanje mnogo značiti. Bliski ljudi ne treba da vas ohrabruju da učestvujete u društvenim situacijama, već da vas podrže da radite šta možete, sa onim što imate, tu gde ste. Dan po dan, korak po korak. Oni treba da svojom verom u vas podrže vašu veru u sebe – osvestite ovu potrebu i iznesite je, bez ustezanja. To je veliki korak ka slobodnijoj komunikaciji i ispoljavanju autentičnosti, koji može doneti velike pozitivne promene.

Pročitajte i ovo: Kako da prevaziđete socijalnu anksioznost i započnete razgovor

Naslovna fotografija: instagram.com/clairerose

Brankica Milošević

Comments