Stres je neizbežna životna realnost i nije obavezno negativan, čak nas može inspirisati da ostanemo usredsređeni i delotvorni. Ali, naravno, može biti i toksičan – ako ste pod hroničnim stresom i stalno ste napeti, to može izazvati zdravstvene probleme i ublažavanje stresa je neophodno da biste se opustili.

Povišen ili produžen stres uzrokuje da telo ostane zaglavljeno u režimu „bori se ili beži“, što negativno utiče na imuni sistem, horomone, varenje, raspoloženje i skoro sve ostalo. Ali postoje stvari koje možete uraditi za ublažavanje stresa, kako biste se bolje nosili sa neizbežnim stresom i sprečili da stres naruši vaše zdravlje i dobrobit.

Stvari koje možete da uradite za ublažavanje stresa

Isključite hronične izvore stresa

Društveni mediji, gledanje i slušanje vesti može stvoriti zavisnost i postati ogroman izvor stresa, podsećajući vas stalno na sve zastrašujuće i loše što postoji u svetu, ili ohrabrujući vas da upoređujete svoj život sa životom nepoznatih ljudi na mreži. Isključite ove izvore stresa kad god možete i ograničite vreme koje provodite konzumirajući vesti i novosti sa društvenih mreža. Čim počnete da praktikujete ublažavanje stresa udaljavanjem od izvora negativnih informacija, primetićete razliku.

Prisutnost u sadašnjosti

Iako je planiranje i postavljanje ciljeva dobro, pruža vam strukturu i omogućava da ostvarite svoje ambicije, budite svesni da je sadašnji trenutak sve što možete da kontrolišete. A planovi i ciljevi se mogu menjati i usklađivati sa zahtevima sadašnjosti, na dnevnom nivou. Ako ste stalno zabrinuti zbog budućnosti, potrebno vam je ublažavanje stresa uz pomoć fokusiranja na sadašnjost – udahnite duboko i osetite (osvestite) prisutnost u sadašnjem trenutku.

Pročitajte i ovo: Na koji način stres može biti dobar za vas

Ublažavanje stresa postavljanjem granica   

Postavljanje zdravih granica je veoma važno za ublažavanje stresa – pre nego što nešto prihvatite i preopteretite se, strahujući da ćete nešto propustiti, zastanite i razmislite. Proverite sami sa sobom da li je to nešto što zaista želite da uradite, da li je to iskustvo koje vam je potrebno, da li je to izazov na koji želite da odgovorite, ili je samo automatska reakcija iz straha da ćete ispasti iz aktuelnih tokova, da ćete loše izgledati u nečijim očima, ili propusiti neku priliku. Kada govorite „da“ iz obaveze i automatizma, a ne iz stvarne želje i angažovanosti, to može dovesti do izgaranja, ogorčenosti i nagomilavanja toksičnog stresa.

Ublažavanje stresa kretanjem

Pokrenite se – vaše telo fizički podnosi stres i napetost i potrebno mu je da isprazni negativan naboj i napuni se dobrom, svežom energijom. Energija se pokreće pokretanjem tela i ublažavanje stresa je usko povezano sa fizičkom aktivnošću. Radite bilo šta što vam prija – plešite, planinarite, vežbajte u teretani, ili se samo lagano istežite – kretanje će pomoći da se izbacite stres iz tela, da se oslobodite i opustite.

Praktikovanje prepuštanja

Lako je potrošiti mnogo vremena i energije pružajući otpor promenama koje ne možete zaustaviti, ili brinući zbog stvari koje su potpuno van vašeg uticaja. Vežbajte da se usredsredite samo na stvari koje možete da kontrolišete – sopstvene reakcije, misli i akcije – a sve ostalo pustite. Prepustite se promenama koje vas zastrašuju, verujte da će sve biti dobro za vas, pronađite lekcije u svemu što se dešava i pokušajte da shvatite i prihvatite ono čemu vas uče.

Pročitajte i ovo: Zdrave strategije za kanalisanje preteranih reakcija na stres

Ublažavanje stresa zahvalnošću

Praksa zahvalnosti je jednostavna – kada razmišljate o stvarima zbog kojih ste zahvalni (pronađite najmanje tri stvari, svakodnevno), pomerate se sa mesta straha, automatizma (ponavljanja obrazaca), ljutnje, nesigurnosti. Osećanje zahvalnosti je isceljujuće i zbog toga je veoma česta preporuka u raznim praksama svesnosti, samoregulacije, promene perspektive i načina razmišljanja. Praktikujući zahvalnost, učite svoju podsvest da traži pozitivnu tačku gledišta i zadrži širu perspektivu.

Izlaganje suncu

Direktna sunčeva svetlost povećava nivo vitamina D i može značajno popraviti vaše raspoloženje. Izlažite se svakodnevno dnevnom svetlu, makar na kratko, idite u dnevne šetnje, vežbajte pored otvorenog prozora…

Ublažavanje stresa vođenjem dnevnika

Ovo je takođe jedan od najčešćih saveta za bolje upravljanje svojim osećanjima, samorefleksiju i oslobađanje negativnosti. Kada svoje misli stavite na papir, vi ih simbolično izbacujete iz svoje glave – one su na papiru i tu mogu da ostanu, ne moraju više da se bore za mesto u vašoj glavi i okupiraju vaše mentalne resurse.

Iako je sve ove korake lako izvesti, jednako je lako i zanemariti ih. Važno je da upamtite da treba da odvojite vreme da budete proaktivni i namerni i na taj način sprečiti nivoe stresa da preotegnu na tasu i stvore toksične naslage, koje je teže regulisati i umanjiti.

Naslovna fotografija: instagram.com/emperiance

Brankica Milošević

Comments