Film “Persepolis”, rađen prema istoimenom stripu autorke Marjan Satrapi (Marjane Satrapi), neobična je pojava u svetu animiranog filma. Ovo je autobiografska priča o autorkinom detinjstvu i mladosti, kroz koju se prelama burna istorija Irana u poslednjih nekoliko decenija. Film je je pobrao hvalospeve i osvojio Nagradu žirija na Kanskom festivalu, uz nominacije za Oskara i Zlatni globus. I naša publika je imala prilike da ga vidi na festivalima “Slobodna zona” u Beogradu i “Cinema City” u Novom Sadu.

SLIKA 1 Persepolis Animirani petak: “Persepolis”

Film “Persepolis” prikazuje odrastanje jedne buntovne devojčice u ultrakonzervativnom Iranu

Marjan Satrapi rođena je 1969. godine u Raštu na severu Irana, a detinjstvo je provela u Teheranu. Kad joj je bilo 14 godina, porodica ju je poslala u Austriju, kako bi izbegla život pod islamističkim režimom. U Beču je završila srednju školu, vratila se u Iran, gde je završila studije vizuelnih komunikacija. Na jednoj od ilegalnih žurki na koje je išla, srela je svog prvog muža, veterana iransko-iračkog rata. Brak je potrajao tri godine, a Marjan se posle razvoda preselila u Francusku. Živi u Parizu sa drugim mužem Šveđaninom, i bavi se pisanjem i crtanjem stripova i pisanjem knjiga za decu.

SLIKA 2 Marjane Satrapi Animirani petak: “Persepolis”

Marjan Satrapi, autorka stripa i filma “Persepolis”

Počela je da piše i crta stripove kada su joj prijatelji predložili da na taj način zabeleži priče o svojoj prošlosti u Iranu. Između 2000. i 2003. godine objavila je grafički roman u četiri nastavka “Persepolis”, koji je doživeo veliki uspeh.

Strip je 2007. godine pretočen i u animirani film na francuskom jeziku, koji je sama Marjan režirala zajedno sa Vensanom Parenoom (Vincent Parronaud). Glasove su junacima pozajmili poznati glumci, kao što su Kjara Mastrojani (Chiara Mastroiani) u ulozi Marjan i Katrin Denev (Catherine Deneuve), a u verziji sinhronizovanoj na engleski jezik: Šon Pen (Sean Penn), Džena Roulends (Gena Rowlands) i Igi Pop (Iggy Pop).

Naziv “Persepolis” potiče od imena drevnog, iščezlog persijskog grada iz legende. Film prikazuje život u Iranu burnih sedamdesetih i osamdesetih godina, od vremena vladavine šaha Reze Pahlavija (Mohammed Reza Pahlavi), tokom koga je njen ujak bio u zatvoru zbog komunističkih ideja, preko svrgavanja šaha i dolaska na vlast još represivnijeg islamističkog režima, na čelu sa ajatolahom Homeinijem (Homeini), do rata između Irana i Iraka, tokom koga je Marjan preživela iračko bombardovanje.

SLIKA 3 Persepolis Animirani petak: “Persepolis”

Devetogodišnja Marjan, obožavateljka Brus Lija, raduje se svrgavanju šahovog režima, ne znajući šta će budućnost doneti Iranu

Film je u crno-beloj tehnici, kao i strip na osnovu koga je nastao. Priča je ispričana u prvom licu, naracijom glavne junakinje, i opisuje odrastanje svojeglave i buntovne devojčice. Dok režim ukida jednu slobodu za drugom i ljudi završavaju u zatvoru, njena pobuna se sastoji u slušanju zabranjene rok muzike i drugom “nepriličnom” ponašanju, ali i otvorenom suprotstavljanju svojim učiteljima, koji pričaju šarene laže o stanju u zemlji.

Po odlasku iz Irana, Marjan se nosi sa teretom svog porekla, susreće se sa predrasudama i oseća se izolovano u svetu svojih novih prijatelja, koji nisu nikada doživeli rat ili pravu represiju.

SLIKA 4 strip Animirani petak: “Persepolis”

Grafički roman “Persepolis” objavljen je i kod nas, u prevodu Slavice Miletić sa francuskog, i u izdanju Fabrike knjiga iz Beograda

Stilizovane figure i doza humora, koji proističe iz same animacije, čine ovu veoma ozbiljnu priču pitkom i svežom. “Persepolis” je film koji prikazuje jedan drugačiji Iran i život običnih ljudi koji su žrtve režima u kome nema slobode, a koji, istovremeno, trpe predrasude sveta koji ih poistovećuje sa tim režimom. Ovo je tema koja je nama posebno bliska, kao i svima koji dele slična iskustva.

Prethodne tekstove iz serijala “Animirani petak” možete pronaći ovde.


Ivana Cvetanović je zavisnica od instant kafe, Interneta i MP3 plejera. U večitom je ratu sa vremenom; zamenjuje dan za noć, kao klinka je bila starmala, a kao odrasla je večita tinejdžerka.

Comments