Šekspir (William Shakespeare) je jednom davno rekao: “Ljubav se rađa, živi i umire u očima” i naučnici su dokazali da ta tvrdnja nije daleko od istine. Samo nekoliko sekundi je potrebno od zapažanja neke osobe do prvih “ljubavnih” reakcija u telu. Ako nam se jako dopada šta vidimo nervne ćelije će dati signal mozgu da izazove lučenje feniletilamina (PEA) koji naučnici vole da nazivaju “molekulom ljubavi”. Ovaj ljubavni molekul izaziva lučenje dve važne supstance – dopamin i norepinefrin.

slika1ljubav Bio(b)logija: Ljubav i druge supstance

Voli se mozgom, a ne srcem

Norepinefrin deluje kao i adrenalin – ubrzava nam rad srca, znoje nam se dlanovi, osećamo leptiriće u stomaku, puni smo energije – odatle nesanica i gubitak apetita (ljubav nam daje snagu). Norepinefrin je zaslužan za višesatno “vođenje ljubavi” i razgovor zaljubljenih do kasno u noć bez osećaja zamora i iscrpljenosti.

Dopamin je povezan sa ljudskom željom za dobijanje nagrade. On je supstanca koja je zaslužna za osećaj zadovoljstva, uživanja i zavisnosti (uvek želimo sve veću dozu onoga što nas čini srećnim).

U čokoladi i ostrigama se nalazi značajan nivo feniletilamina, te se pre smatralo da će nas zato čokolada usrećiti. Nažalost dokazano je da naša tela razgrade ovu supstancu pre nego što stigne do mozga gde bi mogla da izazove neku reakciju.

slika2ljubav Bio(b)logija: Ljubav i druge supstance

Čokolada možda ne usrećuje, ali je najboljeg ukusa na svetu!

Sve navedene supstance dovode do stanja zaljubljenosti. Da bi dobili koktel “prave” ljubavi potrebno je više vremena i još nekoliko sastojaka.

Oksitocin ili “supstanca nežnosti” koja se luči za vreme seksa (najviše za vreme orgazma) ima ulogu da nas “veže” za partnera. Da bi se iniciralo lučenje dovoljan je i samo glas partnera, njegov izgled ili fantazija kada smo sami kod kuće. On se luči i prilikom porođaja i dojenja i formira neraskidivu vezu između majke i deteta. On, kao i feniletilamin, utiče na moć rasuđivanja i kritikovanja. Kada nam je velika doza oksitocina u krvi osobe koje upoznajemo će nam delovati privlačnije, pozitivnije, smanjena nam je moć rasuđivanja i spremniji smo na kompromise.

slika3ljubav Bio(b)logija: Ljubav i druge supstance

“Ne može se voleti i biti razuman”, španska poslovica

Endorfin je supstanca koja se luči intenzivno kada se smanji količina feniletilamina (prolazi faza zaljubljenosti) i dovodi do osećanja smirenosti, topline, sigurnosti i spokojstva. Njegov nedostatak je uzrok zašto dve osobe koje su bile u dugoj vezi žude jedno za drugim nakon rastanka.

Vazopresin je zaslužan za monogamiju, njegovim lučenjem partner postaje indiferentan prema svim osobama suprotnog pola osim prema jednoj, svojoj izabranoj. Ukoliko brinete da vam je partner neveran ubrizgajte mu s vremena na vreme injekciju vazopresina i imaće oči samo za vas!

Iako je dokazano koje to supstance čine da mi osećamo ljubav i zaljubljenost, ona je složena emocija i nikad neće moći potpuno da se razjasni, ali jedno je sigurno – ona je najvažnija stvar na svetu. Ono za čime se žudi. Ono što nas čini najsrećnijim. Ono što nas ispunjava. Ljubav je više od biologije.


Katarina Mitrović studira biologiju, a slobodno vreme troši na putovanja, umetnost, fotografiju, modu, knjige, filmove i diskusiju o istima. Želi da proputuje svet, uvek bude zaljubljena i da sazna što više zanimljivih činjenica i iskusi sve što život pruža i da o tome piše. Omiljeni citat je od Oskara Vajlda: “Većina ljudi je neko drugi. Njihova mišljenja su tuđa mišljenja, njihovi su životi mimikrija, njihove strasti citati.”

Comments